PUNOLJETNOST i poslovna sposobnost nisu jedini uvjeti koje od potencijalnih članova traže hrvatske političke stranke, kojih je trenutno oko 160, već se sukladno vremenu određuju prema nekim novim pojavama, a jedna od njih je korupcija. Iako glavnina stranaka ne dozvoljava dvostruko članstvo, ima i izuzetaka, a neke su potencijalnim članovima propisale i 'probni rok'.
HDZ, koji je nedavno Etičkim kodeksom propisao da njegovi članovi moraju biti usmjereni na promicanje nulte tolerancije na korupciju radi njezine prevencije, suzbijanja, razotkrivanja i sankcioniranja svih njenih oblika, nije jedina stranka koja se i u stranačkom dokumentu jasno odredila prema korupciji.
Učinile su to i druge, mahom mlađe stranke, koje su propisale da među članovima ne žele vidjeti osobe osuđene za korupciju.
Nulta tolerancija na korupciju
Tako u redove Centra i Nove ljevice ne može ući nitko tko je pravomoćno osuđen za korupciju, ali i za gospodarski i organizirani kriminal, djela protiv slobode i prava čovjeka itd. Iako nije tako eksplicitno zapisao, i Domovinski pokret (DP) 'brani' članstvo osuđenima za korupciju.
Članom stranke, naime, ne može postati osoba osuđena za kazneno djelo za koje se postupak vodi po službenoj dužnosti, a među njima je i korupcija. U Mostu članstvo prestaje danom pravomoćnosti sudske odluke za kaznena djela zbog kojih se progoni po službenoj dužnosti.
Nultu toleranciju na korupciju, ali i na kriminal, diskriminaciju, nasilje i isključivost, od svojih članova očekuje i Glas. Od članova HDZ-a traži se i da u svom političkom djelovanju obavezno rade u svrhu općeg dobra, postupaju časno, pošteno, savjesno, odgovorno, predano i nekoristoljubivo.
Dvostruko članstvo, tajne službe i Savez komunista
Zajedničko većini stranaka je da ne dozvoljavaju dvostruko članstvo, no ima i izuzetaka. Tako član Nove ljevice (NL) može biti član i druge stranke osim kada se kandidira na izborima za stranačka tijela ili je kandidat stranke na izborima.
U opravdanim, odnosno nekim slučajevima, dvostruko članstvo dozvoljavaju Centar i IDS, o opravdanosti takvih zahtjeva odlučuju najviša stranačka tijela. I stranka Ključ Hrvatske, preimenovani Živi zid, ne dozvoljava članstvo u drugoj stranci, osim uz posebno pismeno dopuštenje predsjednika stranke, u ovom slučaju Ivana Vilibora Sinčića.
Nedavno osnovana stranka Odlučnost i pravednost (OIP) Karoline Vidović Krišto najavila je da će od potencijalnih članova tražiti da se izjasne o eventualnom članstvu u tajnim službama totalitarnih sustava, zatim o sudjelovanju u procesu pretvorbe i privatizacije te jesu li osuđeni i za koja kaznena djela.
Ogradu prema onima koji su bili pripadnici represivnog aparata i Saveza komunista Jugoslavije ima i Hrvatska stranka prava (HSP).