Ulaz u Vjesnikov neboder i dalje je zabranjen zbog oštećene konstrukcije i visokih temperatura nakon razornog požara. Uzrok vatrene stihije još uvijek nije poznat, a sudbina zgrade koja je desetljećima bila jedan od simbola metropole ostaje neizvjesna.
Nove sigurnosne preporuke i odluke o ograničenjima mogle bi biti poznate krajem ovog ili početkom sljedećeg tjedna, nakon što se provede dodatna analiza oštećenja i utvrde najbolji načini sanacije. Mario Uroš iz Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo naglasio je kako se trenutno ne može jamčiti sigurnost nikome tko bi ulazio u zgradu, piše HRT.
"Pregled se obavio i vani s dronovima, što od vatrogasaca, što od civilne službe. I naravno, ulazili smo u zgradu i pregledavali oštećenja. Šteta je takva da se ne može garantirati sigurnost nikoga tko ulazi u zgradu", izjavio je Uroš.
Zbog toga je, kako ističe, ključno ograničiti kretanje i prilazak neboderu.
"Opseg se mora ograničiti, zabrana prilaska i samoj zgradi i blizini te zgrade, jer opasnost opadanja predmeta il nekog djelomičnog strukturalnog urušavanja je moguća", upozorio je.
Prema Uroševim riječima, iako je rizik od potpunog kolapsa zgrade malen, opasnost ipak postoji. Visoke temperature ostavile su vidljive posljedice na konstrukciji.
"Opasnost od urušavanje je relativno mala, ali postoji. Neki elementi su popucali, pojavila su se oštećenja na njima. Izloženi su bili visokim temperaturama, kvaliteta materijala je pala na tim mjestima", pojasnio je, dodavši kako se neka oštećenja ne mogu vidjeti golim okom, zbog čega su nužna daljnja ispitivanja.
"Zato nama je u cilj sljedećih par dana napraviti ispitivanja i monitoring nastalih pukotina", rekao je Uroš.
Također je napomenuo da se armirano-betonska konstrukcija još nije ohladila.
"U svakom slučaju je potrebno pratiti konstrukciju jer se ona još nije dovela u svoju temperaturu prije. Znači još je toplo unutar elemenata armirano-betonskih", naveo je.
Veliki sigurnosni rizik predstavljaju i oštećeni ili napukli prozori na neboderu. Uroš objašnjava da se taj problem može riješiti postavljanjem skele, platna ili mreže, no takvi radovi trenutno nisu sigurni.
"Sve to iziskuje radove na samoj konstrukciji što u ovom trenutku ne bi bilo sigurno, pogotovo dodatne vibracije unositi u tu zgradu prilikom montiranja, bušenja ili slično", kazao je.
Intenzitet požara, kako je primijećeno, bio je veći na katovima gdje se nalazila arhivska građa, što se odrazilo i na stanje strukturalnih elemenata. Prioritet stručnjaka sada je omogućiti policiji siguran ulazak kako bi se obavio očevid i utvrdio uzrok požara.
"Mi možemo omogućiti da inspekcija Ministarstva unutarnjih poslova uđe što prije u zgradu i napravi očevid. Nismo kompetentni, niti znamo o uzrocima požara, jednostavno smo primijetili na nekim katovima, pogotovo tamo gdje je arhivska građa, da je intenzitet požara bio puno veći nego na drugim katovima i to se i odrazilo na kvalitetu strukturalnih elemenata na tim katovima", zaključio je Uroš.