Starenje je kompleksan proces koji povećava rizik od brojnih bolesti, poput Alzheimerove i kardiovaskularnih bolesti. Znanstvenike je zanimalo zašto se rizik od tih bolesti ne povećava postupno, već naglo eskalira nakon određene dobi. Kako bi to bolje razumjeli, tim predvođen Snyderom pratio je 108 odraslih osoba koje su tijekom nekoliko godina redovito donirale biološke uzorke.
Analizirajući golem broj podataka - više od 246 milijardi - dobivenih iz uzoraka koji su uključivali sve od RNA i proteina do crijevnih i kožnih mikrobioma, istraživači su uočili jasan obrazac. Otkrili su da se otprilike 81 posto svih proučavanih molekula značajno mijenja tijekom dva ključna razdoblja.
Prvi vrhunac događa se sredinom četrdesetih i donosi promjene u molekulama povezanim s metabolizmom masti, kofeina i alkohola, ali i s kardiovaskularnim bolestima te disfunkcijom kože i mišića. Drugi val promjena, u ranim šezdesetima, povezan je s metabolizmom ugljikohidrata, imunološkom regulacijom, funkcijom bubrega te ponovno s kardiovaskularnim sustavom, kožom i mišićima.
Iako se prvi val promjena u srednjim četrdesetima poklapa s razdobljem perimenopauze i menopauze kod žena, znanstvenici su isključili hormonalne promjene kao jedini uzrok. Naime, značajne molekularne promjene u istoj dobi zabilježene su i kod muškaraca.
"To sugerira da, iako menopauza ili perimenopauza mogu pridonijeti promjenama primijećenim kod žena u srednjim četrdesetima, vjerojatno postoje i drugi, značajniji faktori koji utječu na te promjene kod oba spola", objasnio je metabolomičar i prvi autor studije Xiaotao Shen. "Identifikacija i proučavanje ovih faktora trebali bi biti prioritet za buduća istraživanja."
Autori studije ističu kako je njihovo istraživanje provedeno na relativno malom uzorku ljudi u dobi od 25 do 70 godina. Zbog toga su potrebna buduća, opsežnija istraživanja na široj populaciji kako bi se detaljnije razumjelo kako i zašto se ljudsko tijelo mijenja tijekom vremena. Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature Aging.