Stanovnici Kornata izloženi su teroru čagljeva. Vlasnici ovaca ogorčeni su jer im čagljevi napadaju stada i ubijaju janjad. Zabrinuti su oko budućnosti ovčarstva na tom području. U sve se uključio i Nacionalni park kako bi suzbio broj čagljeva, pri čemu se koristi i dronovima da bi ih prebrojao.
Čagljevi su noćna mora za otočane, piše HRT. Iza njih ostaju samo strvine, a ovčari su na rubu živaca. "Evo, ovo je oglodan kostur, nema mjesec dana", pokazao je na strvinu Jakov Šikić s otoka Piškere. Lokalci pričaju kako su se čagljevi razmnožili i raširili.
Više se ne boje čovjeka, niti čekaju noć da bi krenuli u lov. "U četvrtak smo jednoga odstrijelili. Do sinoć je bio mir. Sinoć je već pojeo mamac, a jutros tjera ovce što dalje od kuće u gustiš", kazao je Šikić. Kornati su zbog svog ekstenzivnog stočarstva postali "švedski stol" predatorima.
Tajnik lovačkog saveza: Doplivao je, to je jedini put
"Ugrožena nam je egzistencija. U protekle tri-četiri godine ostali smo bez 150 do 200 ovaca", požalio se Matej Mudronja Beban s otoka Kornata. Kaže kako se unatrag 50 godina ne pamte takvi "krvavi pirovi" na Kornatima.
"Jedini put kojim je mogao doći je morem. Čagalj je jednostavno doplivao do Kornata, tu se raširio i na tom području je postao predator pred kojim ništa ne može ostati", uvjeren je Joso Dujić, tajnik Lovačkog saveza Šibensko-kninske županije.
Vlasnici stada inzistiraju da se s divljom zvijeri treba obračunati brže i snažnije. Takav angažman traže i od institucija jer tvrde da je "5 do 12". "Ako nam se ne uključi država i Ministarstvo i Park, zaboravi i mlade ljude, zaboravi stočarstvo i zaboravi Kornat kakav je bio", poručio je Šikić s otoka Piškere.
Čagljevi se pojavili i u ostatku zemlje
U Parku naglašavaju kako se problem rješava. U dvije godine odstrijeljen je 51 čagalj, a lov se nastavlja. Međutim, nastavlja se i s brojenjem štetočina, i to pomoću dronova iz zraka. Zasad se zna da ih je sedam na otoku Piškeri.
Čagljevi pustoše i na Lavsi i Kornatu. "Mi se bavimo sanitarnim lovom i naša dokumentacija, naš program zaštite divljači je predvidio eradikaciju čagljeva jer, naravno, suludo je govoriti da može bilo kakva vrsta suživota s čagljevima postojati na Kornatima", izjavio je Šime Ježina, ravnatelj NP-a Kornati.
Otočani se slažu s njim i podsjećaju da su ovce i "kosilice" kornatskog krša. "Ovce su nestale, ovo što je ostalo, to će nestati. Poslije toga će sve zarasti u šumu i borove, a masline će nestati. To su veliki problemi", istaknuo je Matej Mudronja Beban s otoka Kornata.
Čagljevi nisu problem samo na Kornatima, nego i u ostatku zemlje. Vedran Slijepčević, viši predavač na Odjelu lovstva i zaštite prirode Veleučilišta u Karlovcu, objasnio je kako su se čagljevi uopće pojavili na Kornatima.
Širenje i drugih divljih životinja
"Ljudi su u početku mislili da ih je netko dovezao. Naravno, kad se pojavi na jednom takvom mjestu kao što je udaljeni otok, onda je pretpostavka uvijek da je netko dovezao takvu životinju. No, zapravo su došli metodom koja se naziva 'island hopping'", naveo je.
"Znači, jednostavno su plivali s otoka na otok. Prvo su došli do Dugog otoka, a s Dugog otoka na Kornat. Na taj način mogu zaposjesti cijelo Kornatsko otočje. Sve su to otoci koji su relativno blizu, na kilometar jedan od drugog i manje, i bez problema to mogu preplivat", dodao je.
Osvrnuo se i na sve veće širenje drugih divljih životinja, poput divljih svinja, vukova i lisica. "Kontrola populacije divljih životinja je vrlo teška, pogotovo u urbanim sredinama. Tu imate problematiku uopće mogućnosti lova u samoj urbanoj sredini, a ruralni dio je dosta zapušten", napomenuo je Slijepčević.
"Ima jako puno neobrađenih poljoprivrednih površina koje predstavljaju stanište za različite vrste divlje životinje, tu uglavnom govorimo o divljim svinjama i malim zvijerima", nastavio je. Divlje svinje viđene su čak i u gradu Zagrebu, sve se više spuštaju u naseljena mjesta.
"Divlje svinje prepoznaju urbanu sredinu kao sigurno područje. Pronaći će nekakav zaklonjeni dio gdje ih zapravo nitko ne uznemirava, a s druge strane pronalaze dovoljno hrane, najčešće nekakvog otpada, i tu se zadržavaju bez problema. Zapravo s vremenom, iz godine u godinu, vjerojatno ćemo imati samo sve više i više takvih situacija", zaključio je Slijepčević.