Foto: FAH
ISPITIVANJE Čede Čolovića, osumnjičenog za špijunažu, završilo je danas u popodnevnim satima. Srpsko Tužiteljstvo zatražilo je da se Čoloviću odredi pritvor. Odluka o tome bit će donesena i objavljena tijekom dana.
Pritvor je Tužiteljstvo zatražilo zbog opasnosti od bijega, zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke, da ne bi ponovio kazneno djelo te da ne bi uznemiravao javnost. Kako su priopćili iz Tužiteljstva, za kazneno djelo za koje terete Čolovića predviđena je zatvorska kazna od 10 godina zatvora.
Čolović je sada u 48-satnom pritvoru koji traje otkad je u petak sproveden. Srpski Kazneni zakon za djelo špijunaže predviđa tri do 15 godina zatvora. Ukoliko uslijed špijunaže nastupe teške posljedice za sigurnost, ekonomsku ili vojnu moć zemlje, kazna je najmanje 10 godina zatvora, piše Tanjug.
Blic: Čolović u Srbiji na specijalnom zadatku
U međuvremenu, srpski mediji su se raspisali o detaljima misije Čede Čolovića u Beogradu. Kako piše Blic, Čolović je u Beogradu imao specijalan zadatak - vrbovanje svjedoka za slučajeve Srba optuženih u Hrvatskoj, ali i za "eliminiranje" nekih drugih svjedoka.
Prema navodima tog srpskog medija, Čolovića je vrbovala Sigurnosno-obavještajna agencija Hrvatske (SOA), koja, prema Blicovom izvoru, u Srbiji ima mrežu špijuna - najviše nekadašnjih pripadnika Vojske Republike Srpske Krajine.
"Čolović je ucijenjen podizanjem optužnice za ratne zločine. On je bio pripadnik 75. motorizirane brigade VSK. Zauzvrat je dobio hrvatsko državljanstvo i putovnicu. Za nekoliko posljednjih godina, koliko je radio za hrvatsku SOA-u, stupao je u kontakt s bivšim suborcima iz VSK koji su mogli svjedočiti protiv Srba optuženih u Hrvatskoj za ratne zločine. Svi koji su pristali svjedočiti dobili su oprost za ratna djela ili debelu novčanu nadoknadu".
Suđenje Markaču, Gotovini i Čermaku
"Čolovićev zadatak bio je vrbovati i svjedoke koji su u Haagu bili pozivani kao svjedoci protiv hrvatskih generala - Mladena Markača, Ante Gotovine i Ivana Čermaka. Protiv njih je haški sud vodio postupke za ratne zločine za vrijeme "Oluje", a Hrvatima je od nacionalne važnosti bilo da oni budu oslobođeni. Njima je, preko Čolovića ali i drugih špijuna, nuđeno veliko bogatstvo da odustanu od svjedočenja ili da drastično ublaže izjave. Najgore je to što su neki pristajali i na lažno svjedočenje u Haagu", navodi izvor Blica, blizak hrvatskim i srpskim obavještajnim strukturama, dodajući kako je Čolović podatke o sastancima sa svjedocima prenosio agentima SOA-e, s kojima se sastajao na hrvatskoj strani.
Vrbovanje Čolovića je matrica po kojoj je SOA u Srbiji, dodaje izvor, napravila vojsku špijuna, najviše u Beogradu.
"SOA od 90-ih godina ima banku podataka o svima koji su iz Hrvatske dolazili u Srbiju, i svim našim ljudima koji su iz Srbije odlazili u Hrvatsku. Oni koji su bili sudionici rata, posebno oni iz Vojske RSK, ucjenjivani su podizanjem optužnice za ratne zločine. Ucjenjivanje je bilo intenzivnije kad je krenuo povratnički val i kada su Srbi ucjenjivani da budu špijuni da bi dobili svoje kuće, putovnice.
Većina hrvatskih špijuna je odavno u mirovini. Utvrđeno je da je nekoliko bivših najviših oficira VSK ušlo u posao nelegalne preprodaje oružja. Centri okupljanja hrvatskih špijuna su uglavnom kavane koji drže Krajišnici", zaključuje izvor Blica.