Foto: 123rf, Spiegel
UGLEDNI njemački tjednik Der Spiegel objavio je na svojem portalu, jednom od najčitanijih na njemačkom govornom području, komentar hrvatskog filozofa Srećka Horvata o "Znacima nadolazeće apokalipse", u kojem se konstatira da “Europa umire”. Horvat je jedan od rijetkih hrvatskih intelektualaca kojega europski mediji smatraju relevantnim i objavljuju njegove tekstove.
"Čak i danas, kada čujem prelet helikoptera, osjećam da se vraćam u noćnu moru summita G20 u Hamburgu, u kojem su helikopteri i policijske sirene četiri dana tvorili soundtrack jednog propalog sistema koji želi dokazati da još živi. Na jednoj strani je bio ekstremno nejedinstveni G20, na drugoj protesti i nasilje. Dok je grad bio blokiran i prazan, dok su se demonstranti i policija sukobljavali u četvrti St. Pauli koja je izgledala postapokaliptično, moćnici svijeta su slušali Beethovenovu “Odu radosti” u filharmoniji na Elbi. Tako će najvjerojatnije izgledati kraj Europske unije. Neće biti velikog praska, nego stalno izvanredno stanje, siromaštvo i propadanje, uz pratnju “svi će ljudi braća biti…", piše Srećko Horvat za Der Spiegel.
Njemački izbori su izbori o budućnosti Europe
Pravo pitanje po njemu nije kakva će biti budućnost Europe, nego nešto mnogo traumatičnije - što ako je budućnost Europe već ovdje? Trajna kriza, poput one prikazane u filmu Alfonsa Cuarona "Djeca čovječanstva", trajno izvanredno stanje u kojem se izbjeglice drže u kavezima u gradskim centrima, a terorizam i eksplozije su svakodnevica. "Svaki čovjek je danas svjestan određenog apokaliptičnog duha vremena."
"Pred našim očima nastaju autokratski režimi, poput Kaczynskijeve Poljske i Orbanove Mađarske, a bez reakcije smo svjedočili egzodusu više od milijun ljudi iz Sirije, na što je reakcija Europe bila zatvaranje granica i vraćanje izbjeglica u Tursku. Pred našim očima je EU, predstavljena kroz Wolfganga Schäublea i Jean-Claudea Junckera, zemlje europske periferije poput Španjolske, Grčke, Hrvatske i Portugala gurnula na rub siromaštva kroz zaduživanje i mjere štednje", konstatira Horvat i dodaje da promašena ekonomska i vanjska politika uništavaju Europu, isporučujući njene rubne dijelove kineskom kapitalu.
Ključna je odgovornost Njemačke u svemu tome, čije elite inzistiraju da se u vrijeme proračunskih suficita i dalje ne povećavaju plaće njemačke radničke klase. Time se slabi i radnike u Francuskoj i Italiji, a tamošnjim vladama daje izgovor za smanjenje radničkih prava. Zbog svega toga su njemački izbori, smatra Horvat, i izbori o budućnosti Europe. Na kraju teksta Horvat citira Bertolta Brechta, koji je svojedobno upozorio da je "velika Kartaga vodila tri rata" - nakon prvog je bila i dalje moćna, nakon drugog se u njoj još moglo živjeti, a nakon trećeg nije više postojala.