SRPSKI ministar financija Siniša Mali danas je najavio da bi u nedjelju trebao biti postignut konačan dogovor o finalnoj verziji posebnog zakona kojim bi se kompromisno regulirali višegodišnji problemi građana zaduženih u švicarskim francima.
"U nedjelju treba očekivati finalni dogovor i finalnu verziju nacrta zakona koji bismo onda usvojili u vladi početkom tjedna", rekao je Mali novinarima u Beogradu.
Već polovicom sljedećeg tjedna taj bi se prijedlog zakona mogao naći pred zastupnicima u Skupštini Srbije uz zahtjev vlade da bude usvojen po žurnom postupku.
Poseban zakon, lex specialis, koji se u Srbiji priprema za rješavanje problema građana zaduženih u švicarskim francima, bit će povoljniji za dužnike nego za banke, uz mogućnost otpisa glavnice kredita do 40 posto, koji će međusobno raspodijeliti država i bankarski sektor, doznaje se u petak u Beogradu.
Zaduženi u švicarcima bankama duguju, prema posljednjim dostupnim podacima, još oko 540 milijuna eura.
Građani zadovoljniji od banaka
Danas je nastavljeno usuglašavanje prijedloga lex specialisa o kojem su već pregovarali država, bankari i dužnici, a na stolu je ponuda u kojoj će država sudjelovati u trošku s 15 posto pokrivene glavnice, a banke bi trebale oprostiti između 22 i 23 posto, uz dodatno olakšanje bankama za umanjenje poreza od dva do tri postotka koje nudi država.
Dužnici su u dosadašnjim pregovorima tražili otpis polovice glavnice, banke su pristajale na 30 posto, ali je država podvukla crtu, inzistirajući i da budući lex specialis mora obuhvatiti sve dužnike koji otplaćuju zajmove vezane uz franak, a ne samo one čija je glavnica oko 50.000 eura, na čemu su inzistirale banke.
Prema informacijama upućenih u pregovore, ponuđenim rješenjem su puno više bile zadovoljne udruge građana zaduženih u švicarcima nego li banke.
Na mogućnost otpisa dugova pregovarače je usmjerilo pravno stajalište Vrhovnog kasacijskog suda od 2. travnja kojim se indeksiranje kredita u švicarcima smatra ništavim, uz preporuku da se iznosi konvertiraju u eure.
Poslije predviđenog otpisa 40 posto preostalog duga, ne računajući kamate, iznos nove glavnice bi se, po prijedlogu zakona, indeksirao u eurima, po službenom srednjem tečaju na dan konverzije.
Na taj bi se ostatak duga primijenila kamatna stopa od 3,5 posto godišnje, uz vezivanje iznosa rate uz tečaj eura u trenutku uplate.
U Srbiji ima oko 17.000 kredita u "švicarcima"
Preokret u višegodišnjem ratu banaka i dužnika koji su uzeli kredite indeksirane u švicarcima nastupio je poslije 28. ožujka i posjeta srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića predstavnicima dužničkih udruga koji su danima štrajkali ispred Vrhovnog kasacijskog suda.
Vučić im je tada obećao sudjelovanje države u rješavanju problema, premda su oni to zahtijevali i u vrijeme dok je on bio premijer, s izvršnim ovlastima koje sada kao šef države nema.
Činjenica je, međutim, da je Vučićev posjet dužnicima uslijedio samo pet dana poslije jedne od prosvjednih šetnji "1 od 5 milijuna", koja se odvijala 23. ožujka. Te su subote uobičajeni prosvjedni mimohod kroz središte Beograda, prosvjednici i čelnici oporbenog Saveza sa Srbiju završili ispred suda, gdje su došli podržati predstavnike udruga u zahtjevima da od države ishode olakšice u isplati kredita.
Tu njihovu gestu predsjednik države okrenuo je u svoju korist i pokrenuo pregovore i mehanizme koji bi trebali ishoditi specijalni zakon koji će olakšati otplatu kredita indeksiranih u švicarcima, a u Srbiji ih ima oko 17.000.