Speleolozi iz Društva "Željezničar" upozoravaju da bi izgradnja nove željezničke pruge na dionici Skradnik - Krasica - Tijan mogla trajno uništiti ponor Sušik, jedan od najznačajnijih speleoloških objekata u drežničkom kraju.
U svom apelu ističu kako su nadležno Ministarstvo i izrađivači studije utjecaja na okoliš potpuno ignorirali njihova upozorenja.
Nova pruga je dio glavne pruge za međunarodni promet Rijeka – Zagreb – Budimpešta. Izgradnja će koštati 5,8 milijuna eura, od čega se 85 posto financira iz EU fondova.
Problem leži u trasi željezničkog koridora koja je u izravnoj koliziji s ponorom Sušik. Na tom je dijelu, naime, planirano izvođenje usjeka radovima miniranja, što bi, prema tvrdnjama speleologa, u potpunosti uništilo dijelove ponora.
"I ne, nismo mi protiv nove željeznice koja će donijeti pozitivne promjene cijeloj Hrvatskoj i krajevima kroz koje prolazi. Ipak smo mi 'željezničarci', koji su s prugom i željezničkim vagonima neraskidivo povezani", naglašavaju iz društva.
Speleologe najviše žalosti što ih, kako kažu, nadležno Ministarstvo te ovlaštenici koji su izradili studiju ignoriraju i banaliziraju problem kolizije ponora s trasom. Smatraju kako je problematika svjesno zanemarena, a njihovo stručno mišljenje "obješeno mačku o rep", s obzirom na to da u studiji nisu prikazane ni trenutno poznate činjenice o ponoru.
Ističu apsurd da isto Ministarstvo financira rad speleoloških udruga, a istovremeno se oglušuje na njihove nalaze kada je riječ o ovako važnim projektima.
Riječ je o iznimno vrijednom lokalitetu koji krije paleontološko nalazište s kostima i gnijezdima špiljskog medvjeda, predstavlja geobaštinu s mnoštvom rijetkih geoloških formacija te je stanište brojnih organizama. Među njima se ističu dva stenoendema - vrste vezane samo za ovaj lokalitet: dvojenoga jalžićeva hasia (Hassia jalzici) i populacija ribe kapelske svjetlice (Telestes karsticus), koja je ujedno i jedna od najugroženijih riba u Europi.
Iz društva ističu kako ponor Sušik još uvijek nije u potpunosti istražen, a za daljnja istraživanja potrebne su i složene speleoronilačke tehnike. Stoga su od Ministarstva i izrađivača studije u sklopu javne rasprave zatražili minimum prema pravilima struke: dovršetak istraživanja ponora i izradu kompletnog topografskog nacrta te cjelovito geoekološko vrednovanje objekta.
"Jasno je kako je projekt izgradnje željeznice na predmetnoj dionici potreban, no svakako je u suradnji i s minimalnim poštovanjem pravila struke moguće iznaći najbolje rješenje za sve strane", poručuju.
Speleolozi se nadaju da ovo ipak nije kraj priče i da će razum prevladati kako bi se sačuvao ovaj jedinstveni biser prirode za buduće generacije.
Index je o ovom slučaju poslao upit Ministarstvu, njihov odgovor ćemo objaviti kad ga dobijemo.