Sadržaj nastao u suradnji s: Dukat
SVAKE godine svijet izgubi oko 10 milijuna hektara šuma, pokazuju podaci Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) iz 2021. godine, a World Wide Fund for Nature navodi da je 2022. svijet ostao bez 6,6 milijuna hektara šuma. Stanje se popravlja, no to nije dovoljno.
Deforestacijom, odnosno krčenjem šuma, izravno se negativno utječe na njihovu ulogu u smanjenju ugljika prisutnog u atmosferi. To čine tako što apsorbiraju ugljični dioksid iz zraka dok rastu i vežu ga u svoju biomasu kako bi se razvijala, čime se smanjuje količina CO2 u atmosferi. Pri tome su učinkovitije mlađe šume, pokazalo je jedno istraživanje sa Sveučilišta u Birminghamu. UNEP navodi da uništavanje šuma uzrokuje oko 11 posto globalnih emisija ugljika.
U samo dvije godine, od 2020. do 2022., nestalo je 12 milijuna hektara tropskih šuma, pokazalo je istraživanje znanstvenika s američkog sveučilišta Maryland. Za usporedbu, toliku površinu ima srednjoamerička država Nikaragva.
Problem je najizraženiji u području tropskih šuma, posebno Amazonije koju se nerijetko naziva “plućima zemlje“. U posljednjih 50 godina iskrčeno je 17 posto šuma tog područja, navodi WWF.
Kako bi tome stale na kraj, 145 zemalja, među kojima i Hrvatska, potpisalo je 2021. godine Glasgowsku deklaraciju kojoj je prvi cilj očuvati šume i druge kopnene ekosustave te ubrzati njihovu obnovu.
Deforestacija negativno utječe na prirodu, ali i ljude, kroz više negativnih pojava.
Začarani krug globalnog zatopljenja i oslobođenja plinova
Prva i očita pojava su klimatske promjene.
Staklenički plinovi, uključujući ugljični dioksid, metan, dušikov oksid i fluorougljikovodike, zadržavaju toplinsku energiju u atmosferi Zemlje umjesto da se potpuno oslobodi u svemir.
Povećanje koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi, što je rezultat ljudskih aktivnosti poput sagorijevanja fosilnih goriva i krčenja šuma, dovodi do efekta staklenika i, posljedično, do rasta globalne temperature.
Također, krčenje se nerijetko obavlja spaljivanjem što stvara nove emisije stakleničkih plinova, navodi internacionalna neprofitna i nevladina organizacija Rainforest Alliance koja djeluje na području očuvanja šuma još od 1987. godine.
Najizraženija posljedica djelovanja stakleničkih plinova je globalno zatopljenje.
Rast temperature zraka rezultira topljenjem leda na polovima i glečerima, što dovodi do porasta razine mora. Također, rast temperatura kopna može utjecati na ekosustave i uzrokovati promjene u biološkoj raznolikosti.
Topljenje permafrosta, sloja leda ispod površine Zemlje koji bi trebao ostati zaleđen, također je posljedica povećanja temperature i može osloboditi velike količine stakleničkih plinova, poput metana, što bi dodatno pojačalo efekt staklenika.
Ovaj proces tada postaje začarani krug jer se iz permafrosta oslobađa ugljikov dioksid i metan, koji dodatno zagrijavaju planet. Ovaj proces uzrokuje i nestabilnost tla, ugrožavajući tako infrastrukturu i građevine.
Predviđa se da će do kraja stoljeća prosječne temperature biti 2,7 Celzijevih stupnjeva više nego u predindustrijsko vrijeme, čime bi milijarde ljudi mogle biti izložene opasno vrućim uvjetima, pokazala je studija objavljena 2023. u časopisu Nature Sustainability.
Druge negativne posljedice deforestacije su gubitak prirodnih staništa biljnim i životinjskim vrstama, promjene kruženja vode u atmosferi, erozija tla te povećanje siromaštva u nerazvijenim krajevima, posebno kod nekih domorodačkih naroda koji ovise o šumi.
Velika nada ulaže se u pošumljavanje
No stanje nije nepopravljivo. Reforestacija, kako se naziva pošumljavanje područja koja su prije bila zahvaćena deforestacijom, apsorbira od oko 1 do 3 gigatone ugljikovog dioksida godišnje, pokazala je studija objavljena 2018. u časopisu Carbon Balance and Management.
Obnovom šuma može se umanjiti zagađenje zraka, spriječiti eroziju tla, obnoviti staništa i zaštititi ugrožene vrste. Također, šume djeluju kao prirodni "klima-uređaj" jer mogu smanjiti okolne temperature zraka putem hlađenja i stvaranja hladovine.
Transpiracija, proces u kojem biljke ispuštaju vodu u atmosferu kroz listove, također može pomoći u reguliranju lokalnih temperatura.
Šume mogu smanjiti temperaturu za nekoliko stupnjeva, ublažiti utjecaj globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena kroz pohranu ugljika i smanjiti rizik od poplava i klizišta jer djeluju kao prirodni sustavi za upravljanje vodom.
Nevrijeme 2023. uništilo dragocjen slavonski šumski fond
Europske šume nisu toliko pogođene deforestacijom kao one tropske, no prijete im druge pošasti. Posljednjih godina suočavaju se s najezdama potkornjaka, teškim sušama, novim obrascima šumskih požara i olujnim nevremenima.
Tako je polovicom srpnja 2023. nevrijeme zahvatilo istočni dio Vukovarsko-srijemske županije te je stradalo više od 2,5 milijuna prostornih metara najkvalitetnije šume, pisala je Hina. Noviji podaci iz šumarije Vinkovci pokazali su da je ukupna drvna zaliha oštećenih stabala iznosila najmanje 2,7 milijuna m3 na površini od oko 62.400 hektara.
Europske šume su pod sve većim pritiskom zbog različitih čimbenika kao što su povećana potražnja za biomasom kao izvorom energije, onečišćenje zraka i vode, širenje urbanih područja na račun šumskih područja, fragmentacija krajolika zbog izgradnje prometnica ili infrastrukture te gubitak staništa i bioraznolikosti zbog deforestacije ili degradacije šuma.
Gubitak šuma ubrzao se u posljednjem desetljeću, a stanje očuvanosti šuma nije zadovoljavajuće, čak ni u područjima koja su zaštićena. Stoga je Europska komisija u lipnju 2021. godine donijela Novu strategiju EU za šume za 2030. Cilj ove strategije je osigurati strogu zaštitu prašuma i starih šuma, obnovu degradiranih šuma te upravljanje šumama na održiv način. Ova strategija ima za cilj osigurati dugoročnu održivost i očuvanje šumskih ekosustava u Europi.
Uz Strategiju predstavljen je i plan za sadnju najmanje tri milijarde stabala u EU do 2030.
Najveći pojedinačni projekt pošumljavanja u Hrvatskoj
Kao članica Europske unije i zemlja s visokim postotkom šumskih područja, i Hrvatska se obvezala poduzeti mjere za očuvanje šuma koje se prostiru na preko 2,7 milijuna hektara ili 49,3 posto kopnene površine države.
U tome pomažu brojne inicijative pošumljavanja među kojima se ističe Dukatov višegodišnji projekt “Volim šume!“, najveći pojedinačni projekt pošumljavanja u zemlji. Zaživio je 2021. godine, a u tri sezone otkako se provodi, Dukat je osigurao sadnju 47 tisuća sadnica stabala diljem zemlje.
“Projekt “Volim šume!“ naš je doprinos zajedničkoj budućnosti i zdravlju planete Zemlje, kako kroz ekološku tako i kroz edukativnu dimenziju projekta. Vrlo konkretan opseg i razvoj ovog projekta iz godine u godinu ne samo što pokazuje našu predanost očuvanju okoliša već i ističe našu posvećenost mladima koje uključujemo u projekt jačajući svijest i znanja o važnosti očuvanja šuma i pošumljavanja", izjavio je u povodu završetka treće sezone projekta Zoran Ković, direktor Dukata.
Glavni cilj ove sezone pošumljavanja bila je pomoć obnove šumskog fonda spačvanske šume, najveće šume hrasta lužnjaka u Europi, koja je u prošlogodišnjem olujnom nevremenu dramatično uništena. Spačvanska je šuma tako obnovljena s čak 26 tisuća sadnica hrasta lužnjaka, što je najveći broj sadnica posađenih u jednoj sezoni ovoga projekta.
Projekt “Volim šume!“ Dukat provodi u suradnji s Hrvatskim šumama, a dio sadnje već treću godinu zaredom preuzimaju i Dukatovi zaposlenici-volonteri. Od ove godine u akciju sadnje Dukat je uključio i lokalno stanovništvo koje se rado odazvalo pošumljavanju vlastitog kraja.
U do sada ukupno tri sezone projekta “Volim šume!“ posađeno je 47 tisuća sadnica stabala na 12 hektara površina, čime projekt potvrđuje status najvećeg samostalnog projekta pošumljavanja u zemlji.
Sastavni dio projekta “Volim šume!“ je kreativni likovni natječaj koji Dukat raspisuje za učenike nižih razreda i predškolce. Broj crteža na temu šuma, pristiglih u natječaju definira opseg pošumljavanja - i to na način da se za svaki pristigli crtež Dukat obvezuje posaditi po jednu sadnicu stabla. No, u trećoj sezoni projekta Dukat je povećao zeleni ulog i za svaki pristigli crtež obvezao se zasaditi dvije sadnice hrasta lužnjaka, kako bi još snažnije doprinio obnovi spačvanske šume.
Sponzorirani sadržaj donose Index i Dukat u skladu s najvišim profesionalnim standardima.