Mađarski premijer Orban prvi je pokrenuo kampanje protiv burzovnog milijardera Georgea Sorosa. Sada i bugarski parlament "istražuje" 95-godišnjaka, a kampanje protiv njega vode se i u drugim europskim državama, piše Deutsche Welle.
Bugarski oligarh Deljan Peevski već se dugo zalaže za parlamentarni istražni odbor o aktivnostima američkog burzovnog milijardera i filantropa Georgea Sorosa i njegove Zaklade Otvoreno društvo (OSF) u Bugarskoj. No proteklih godina za osnivanje odbora nedostajala je potrebna većina glasova. Prošlog tjedna ona je ipak postignuta.
Uskoro će tijelo bugarskog parlamenta pod nazivom "Ad hoc komisija za provjeru aktivnosti Georgea i Alexandera Sorosa i njihovih zaklada na teritoriju Bugarske" započeti s radom. Komisija treba izvijestiti koje su osobe i organizacije dobile potporu od oca i sina Sorosa i tko je dobivao novac od OSF-a.
Zasad nije predviđeno da bi protiv tih osoba i organizacija povezanih sa Sorosom i njegovim zakladama trebali biti poduzeti pravni koraci. No bugarski parlament bi jednog dana mogao donijeti mjere po uzoru na ruski Zakon protiv stranih agenata iz 2012. To je već pokušano u veljači 2025., ali odgovarajući prijedlog zakona nije dobio potrebnu većinu u parlamentu. Dok se to ne dogodi, sve ostaje na propagandi i svojevrsnom javnom stupu srama: radi se o tome tko se može ocrniti kao "sorosoid" – to je bugarska pogrdna riječ za sve koji navodno ili stvarno imaju veze s liberalnim filantropom.
Inicijator osnivanja komisije Deljan Peevski već je 20 godina jedan od najkontroverznijih likova postkomunističke Bugarske i simbol uske povezanosti organiziranog kriminala i visoke politike. Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija sankcionirale su tog medijskog mogula te zaplijenile dio njegove imovine u inozemstvu. No u članici EU-a Bugarskoj Peevski i dalje ima odlučujući politički utjecaj. U raspravi o istražnom odboru u parlamentu rekao je: "Vrijeme je za odlučujuću bitku. Lažni svijet Sorosa i sorosoida mora biti uništen."
No Peevski nije tvorac ideje da se optužbe za korupciju i kriminal protiv njega jednostavno preokrenu i da se one koji ih iznose označi kao "Sorosove agente". Ideja je rođena u Mađarskoj Viktora Orbana. Ondje su 2013. mediji bliski vladi počeli sustavno objavljivati kada su i koliko novca neovisne civilne organizacije i vladini kritičari primili od OSF-a.
Nakon izbijanja migrantske krize 2015. vlada premijera Orbana pokrenula je velike državne kampanje protiv Sorosa u kojima se koriste ekstremno desni i antisemitski narativi. Ovom burzovnom milijarderu židovskog podrijetla, koji je rođen u Mađarskoj i kao tinejdžer preživio holokaust u Budimpešti, pod Orbanom se sada predbacuje da planira zamjenu stanovništva u Europi. Također ga se prikazuje kao utjelovljenje pohlepnog međunarodnog, odnosno židovskog financijskog kapitala koji pljačka nacionalne države.
Te kampanje protiv Sorosa kulminirale su donošenjem nekoliko zakona, uključujući tzv. "Stop-Soros paket" iz 2018., kojima su osobe kritične prema Orbanu i neovisne organizacije trebale biti financijski iscrpljene i ušutkane. Europski sud pravde je te kampanje kasnije bez iznimke proglasio protuzakonitima, no one su ostvarile svoj propagandni učinak.
U Mađarskoj danas Soros više nije toliko na meti kao državni neprijatelj. Na njegovo mjesto stupila je Ukrajina – u Orbanovoj propagandi novi izvor zla. No mađarske anti-Soros kampanje i dalje služe kao primjer u gotovo svim državama srednje i jugoistočne Europe.
Jedna od prvih zemalja jugoistočne Europe koja je preuzela anti-Soros kampanju po mađarskom uzoru bila je Sjeverna Makedonija. Početkom 2017. ondje je osnovan pokret "Stop Operation Soros", čiji su predstavnici bili bliski desno-nacionalističkoj vladajućoj stranci VMRO-DPMNE i tadašnjem moćniku Nikoli Gruevskom.
Gruevski je godinu ranije morao odstupiti s dužnosti pod pritiskom širokog civilnog reformskog i antikorupcijskog pokreta. Prosvjednike protiv svog režima optužio je da su "pod Sorosovim utjecajem".
I u Poljskoj je stranka Pravo i pravda (PiS), koja je bila na vlasti od 2015. do 2023., kopirala anti-Soros kampanje Viktora Orbana. U godinama 2017. i 2018. PiS je vodio kampanje protiv "kriminalnih nevladinih organizacija" koje su "izvana kontrolirane od strane Sorosa i Rusije", zanemarujući pri tome da je Soros i u samoj Rusiji već bio deklariran kao neprijatelj.
U izbornim kampanjama 2019. i 2023. anti-Soros narativi PiS-a i drugih desno-nacionalističkih stranaka također su igrali veliku ulogu. "Sorosova mreža", tj. civilne organizacije i "mediji koje je kupio Soros", navodno su prijetili poljskoj naciji i destabilizirali društvo.
U Srbiji predsjednik Aleksandar Vučić, predstavnici njegove Srpske napredne stranke (SNS) i provladini mediji također godinama tvrde da su nevladine organizacije i vladini kritičari "strani agenti" i da ih "financira Soros".
Kod sadašnjih prosvjeda protiv njegova režima Vučić sam ne spominje eksplicitno Sorosa kao glavnog organizatora, ali vidi "strane obavještajne službe" i "fondove iz inozemstva" kao financijere "obojene revolucije". U medijima odanima Vučiću, poput tabloida Informer, redovito se pojavljuju naslovi poput: "Tajna Sorosove igre! Krvava ruka iz Albanije dolazi u Beograd: Prosvjedi u Srbiji tek početak destabilizacije Balkana".
U Slovačkoj se premijer Robert Fico, koji je u listopadu 2023. započeo svoj četvrti mandat, ugledao na zakonodavstvo susjedne Mađarske. Od lipnja 2025. ondje je na snazi zakon koji obvezuje nevladine organizacije na detaljna "izvješća o transparentnosti". Fico i predstavnici njegove vlade i stranke Smjer-socijaldemokracija (SMER-SD) stalno su optuživali Sorosa i "strane agente" za uplitanje u unutarnju slovačku politiku.
Sam Fico optužio je prosvjedni pokret koji je 2018., među ostalim, doveo do njegova odlaska s vlasti da ga "financira Sorosova mreža". Kao razlog za Zakon o transparentnosti, koji je u primjeni od lipnja, kaže da "svi Slovaci moraju znati čiju pjesmu određena nevladina organizacija pjeva".
I u državama poput Češke, Rumunjske, Hrvatske i Crne Gore u prošlosti je bilo kampanja desno-nacionalističkih i populističkih političara protiv Sorosa i njegove mreže. No zakoni protiv nevladinih organizacija poput onih u Mađarskoj ili Slovačkoj ondje nisu doneseni.
Poseban slučaj anti-Soros narativa u srednjoj i jugoistočnoj Europi već je dugo Albanija. Ondje ih ne koristi vlada, nego oporba – kao kritiku na račun premijera Edija Rame, koji je na dužnosti od 2013. i koji i sam često poseže za autoritarnim načinima upravljanja.
Nacionalno-konzervativna oporbena Demokratska stranka (PD) optužuje Ramu da je "svjetionik sorosizma". George Soros i njegov sin Alexander navodno su od 2013. zajedno s Ramom provodili tajni plan kako bi ostali dugoročno na vlasti kroz reforme pravosuđa, Ustava i izbornog sustava u Albaniji.