Na službenoj stranici Hrvatske turističke kartice među izdvojenim ponudama nalaze se isključivo popusti koji više ne vrijede. Neki su istekli još 2023. i 2024. godine, a na problem je upozorio splitski gradski vijećnik i glavni tajnik Centra Igor Skoko.
"Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica nude vam put u prošlost", napisao je Skoko na Facebooku, prozvavši ministra turizma Tončija Glavinu i direktora HTZ-a Kristjana Staničića.
Sve izdvojene ponude već su istekle
Na vrhu stranice, pod naslovom "Izdvojene ponude", prikazano je šest popusta. Nijedan trenutačno nije moguće iskoristiti.
Kamp Galeb u Omišu i Family Hotel Pagus na Pagu nude popust od 25 posto, ali ponude su završile u svibnju 2024. Valamarov program Family & Friends vrijedio je do studenoga 2024., dok su ponude Hotela Sveti Križ u Trogiru i Divota Apartment Hotela u Splitu istekle još 2023. godine.
Najnovija među njima, ponuda za mobilne kućice u kampu Porto Sole u Vrsaru, vrijedila je do 1. lipnja ove godine, odnosno istekla je prije više od mjesec i pol.
"Čim malo skrolate, odmah vam daju izdvojene ponude. A što su izdvojene ponude? Ponude da rezervirate smještaj u 2023. ili 2024. godini. Ministarstvo turizma i HTZ zaobišli su i zakone fizike", napisao je Skoko.
Ima i aktualnih ponuda, ali stranica je puna zastarjelih
Na stranici je ukupno navedeno 327 ponuda. Među njima ima i aktualnih popusta za 2026. godinu, primjerice u Valamarovim objektima, hotelima u Zagrebu i pojedinim turističkim agencijama.
Međutim, uz njih se i dalje prikazuje velik broj odavno isteklih ponuda. U dijelu stranice posvećenom središnjoj i istočnoj Hrvatskoj među prvima se nude popusti koji su završili 2023. i 2024. godine, uključujući hotele u Rakovici i Valpovu, turističku agenciju u Slunju te smještaj u Delnicama i na Plitvicama.
Skoko smatra da takvo stanje pokazuje kako se službena stranica ne održava kako treba.
"Ekipa koja nije u stanju godinama maknuti ponude koje su prošle upravljala bi turizmom. Jamčim vam da nema malog iznajmljivača u državi kojem bi se ovakvo nešto dogodilo", poručio je.
Što je CRO kartica?
Hrvatska turistička kartica državni je projekt pokrenut kako bi se povećala potrošnja domaćih gostiju u hrvatskom turizmu i ugostiteljstvu. Riječ je o posebnoj debitnoj kartici na koju poslodavac radniku može neoporezivo uplatiti do 400 eura godišnje za turističke i ugostiteljske usluge.
Karticom se može plaćati smještaj, hrana i piće, usluge turističkih agencija i najam plovila. Trenutačno je izdaju Hrvatska poštanska banka, Podravska banka i Agram banka.
Radi se o projektu Vlade i Ministarstva turizma i sporta, dok je Hrvatska turistička zajednica bila uključena u njegovu promociju na domaćem tržištu.
Projekt od početka nije privukao velik broj korisnika. Index je 2020. objavio da je od 40.000 naručenih kartica korišteno njih oko 2300. Dvije godine poslije bilo ih je izdano oko 4500, a krajem 2023. Ministarstvo je navelo da je u optjecaju bilo oko 6500 kartica.
Ministarstvo je tada slabiji razvoj projekta objašnjavalo pandemijom i očekivalo da će promotivna kampanja i dodatni popusti povećati interes građana, poslodavaca i banaka.
Tri godine poslije službena stranica i dalje među najistaknutijim pogodnostima građanima nudi popuste koje više ne mogu iskoristiti.
Prema posljednjim službenim podacima Državnog zavoda za statistiku, izravni doprinos turizma hrvatskom BDP-u iznosio je 12,2 posto, a njegov je širi utjecaj još veći. Unatoč tome, državni projekt kojim bi se trebala poticati domaća turistička potrošnja građanima kao izdvojene i dalje prikazuje ponude koje su istekle prije dvije ili tri godine.
Ministarstvo: Ponude moraju ažurirati sami pružatelji usluga
Iz Ministarstva turizma i sporta odgovorili su da su ponude na službenoj stranici samo dodatna mogućnost promocije za turističke i ugostiteljske objekte koji prihvaćaju Hrvatsku turističku karticu.
Ministarstvo osigurava platformu, dok svaki pružatelj usluga putem korisničkog sučelja samostalno i bez naknade objavljuje, uređuje i ažurira svoje ponude. Time su odgovornost za zastarjele ponude prebacili na objekte koji su ih oglasili.
Nisu, međutim, objasnili zašto se na naslovnici službene stranice kao izdvojene i dalje prikazuju isključivo ponude koje su istekle niti tko odabire sadržaj u toj rubrici.
Naglasili su da kartica nije ograničena na objekte oglašene na stranici. Njome se može plaćati kod svih pružatelja turističkih i ugostiteljskih usluga u Hrvatskoj koji posluju u propisanim djelatnostima i prihvaćaju kartice Visa ili Mastercard.
Prema podacima Ministarstva, od početka projekta izdane su 18.952 kartice. Na njih je uplaćeno 15,39 milijuna eura, a kroz više od 334.000 plaćanja potrošeno je 10,1 milijun eura.
Najveći dio potrošnje ostvaren je u ugostiteljstvu i smještaju, a najviše novca potrošeno je u Zagrebu te Primorsko-goranskoj, Istarskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Ministarstvo ne raspolaže podatkom o broju poslodavaca koji su svojim radnicima uplaćivali sredstva na karticu. Poslodavci samostalno odlučuju hoće li isplatiti tu neoporezivu naknadu, kada će je isplatiti i u kojem iznosu, do godišnjeg limita od 400 eura.
Mrežnu stranicu izradio je AKD u suradnji s HTZ-om, bez naknade za Ministarstvo. Za uspostavu i održavanje izvještajnog sustava te promotivne aktivnosti od 2020. do danas iz državnog je proračuna potrošeno ukupno 287.290 eura.
HTZ: Mi smo radili samo na promociji
HTZ nam je u odgovoru na upit naveo da su u projektu Hrvatska turistička kartica sudjelovali isključivo u vidu njegove promocije kroz provedbu promotivnih aktivnosti.
"U studenom i prosincu 2023. provedena je kampanja na domaćem tržištu za koju je ukupno izdvojeno 198 tisuća eura, od čega su 172 tisuće eura uložene temeljem ugovora između Ministarstva turizma i sporta i HTZ-a o sufinanciranju promidžbe projekta HTK, a ostatak iznosa osigurao je HTZ. Aktivnosti su se provodile na online kanalima, TV-u, radiju, tisku i društvenim mrežama", pišu iz HTZ.a
U odgovoru koji nam je dostavljen navodi se da je mrežnu stranicu izradio AKD u suradnji s HTZ-om, bez naknade za Ministarstvo turizma i sporta. Ministarstvo osigurava platformu, dok pružatelji usluga sami unose, uređuju i ažuriraju svoje ponude.
Naveli su samo da je od 2020. do danas iz državnog proračuna ukupno potrošeno 287.290 eura za uspostavu i održavanje izvještajnog sustava te promotivne aktivnosti povezane s Hrvatskom turističkom karticom.
Prema dostavljenim podacima, od početka projekta izdane su 18.952 kartice. Na njih je uplaćeno 15,39 milijuna eura, a kroz više od 334.000 plaćanja potrošeno je 10,1 milijun eura.
U prvoj polovici 2026. izdane su 1092 kartice, na njih je uplaćeno 1,81 milijun eura, a potrošeno 1,79 milijuna. Tijekom 2025. izdane su 4364 kartice, uz uplate od 4,31 milijun eura i potrošnju od 3,38 milijuna. Godinu ranije izdane su 5663 kartice, na koje je uplaćeno 3,75 milijuna eura, dok je vrijednost transakcija iznosila 2,14 milijuna eura.
Iz HTZ-a su naglasili da se kartica može koristiti kod svih pružatelja turističkih i ugostiteljskih usluga koji posluju u propisanim djelatnostima i prihvaćaju Visa ili Mastercard kartice. Korisnici, dakle, nisu ograničeni na objekte koji oglašavaju posebne ponude na službenoj stranici.