Sirijski rat počeo je uhićenjem grupe buntovnih mladića, zbog jednog grafita nastao pakao

Foto: 123rf

SJEVERNA Afrika i Bliski istok nakon "arapskog proljeća" našli su se u totalnom kaosu, građani su željeli slobodu i borbu protiv tiranije, no tamošnjim vladarima ta se ideja nimalo nije svidjela.

Grupa mladića 2011. godine u sirijskom gradu Darai ispisali su poruku "narod želi svrgnuti režim", piše CNN. Vlasti taj grafit nisu htjele tolerirati te su uhitili mlade, što je izazvalo žestoke prosvjede diljem Sirije. Ekstremni islamisti iskoristili su situaciju te počeli sukobe s vojskom. Vladina se opozicija također krenula naoružavati, pa su od prosvjednika konstruirali Slobodnu sirijsku vojsku. Pomogli su im i vojni časnici koji su odbili zapovijedi prema kojima su trebali likvidirati vlastite sugrađanine.

Vlada je vršila teror nad narodom

Tijekom prosvjeda diljem zemlje kojima se tražilo reformiranje države od strane vlasti i oslobađanje političkih zatvorenika, vlada je vatrom smirivala prosvjednike, ubivši na desetke ljudi.

Tako je sve počelo, a krvavi sukob traje i dalje. Otad je eksplodirao u najveću humanitarnu krizu od Drugog svjetskog rata. Sirijski građanski rat za sobom je ostavio više od 300 tisuća mrtvih, a 10.6 milijuna ljudi, gotovo polovinu populacije, natjerao je na sukob.

Nedugo nakon toga Zapad je pozvao na Assadovu ostavku, no Rusija i Kina imale su druge ideje. Zapad i europski lideri smatrali su da Assad treba odstupiti, rekavši kako sirijska budućnost mora biti odluka Sirijaca. No, Rusija i Kina u jeseni 2011. uložile su veto na UN-ovom Vijeću sigurnosti, i spriječile SAD da zaustavi nasilje i krene sa sankcijama.

Sukobi su se nastavili, a do početka 2013. godine poginulo je više od 60 tisuća ljudi, dok je milijun njih napustilo Siriju. Val izbjeglica konstantno se povećavao. Iste su se godine pojavili teroristi Islamske države i na dijelovima Iraka i Sirije proglasili kalifat. Sve dok nisu brutalno obezglavili Jamesa Foleya, ovu militantnu skupinu svijet nije shvaćao ozbiljno.

Zapad i saveznici u međuvremenu su počeli s naoružavanjem sirijskih pobunjenika, dok su Rusi krenuli pomagati sirijski režim. SAD  je pokrenuo i prve zračne napade na ISIS te naoružavanje Kurda. Naoružavanje na sve strane kao posljedicu je donijelo to što danas u Siriji postoji mnoštvo različitih naoružanih skupina.

Zbog sirijskog konflikta iz zemlje je do listopada ove godine pobjeglo gotovo 10 milijuna stanovnika. Većina je njih smještena u izbjegličkim kampovima u Jordanu, Turskoj i Libanonu, gdje žive u bijednim uvjetima. Oni koji su si to mogli priuštiti krenuli su prema zemljama EU. Najveći dio izbjeglica dolazi iz Sirije, no ima ih iz Iraka, Pakistana, Turske, Albanije i Afganistana.

Na grozan način skončale tisuće civila, među njima mnogo djece

Česte žrtve napada su nedužni civili, u velikoj mjeri i djeca. Od početka rata u Siriji je poginulo više od 11 tisuća djece, a radi se o tek dijelu od 220 000 ubijenih i nestalih, prema podacima Sirijskog opservatorija za ljudska prava.

Bašar al-Assad ne libi se koristiti brutalne metode za smirivanje protesta, pa je sirijska vlada u 2013. upotrijebila kemijsko oružje protiv pobunjenika. Zapad cijelo to vrijeme šalje diplomatska upozorenja, ali neke žešće akcije u smjeru svrgavanja Bašara al-Assada još uvijek nije bilo.

Sirijske pobunjenike krenuli su naoružavati tek nakon otmice i ubojstva Jamesa Foleya. Rusija trenutno napada Assadovu oporbu, a u Siriji vlada žestok kaos. Nitko još ne može predvidjeti dokad će on trajati, ali jedno je sigurno - broj civila i nedužnih žrtava još će rasti, a izbjeglička kriza kojom se trenutno muči Europa tek će se pogoršati.