Europska središnja banka snizila je kamatne stope, a nastavi li s tom praksom, to će utjecati i na kamatne stope u Hrvatskoj. U središnjem Dnevniku HTV-a tu odluku i njezine posljedice komentirala je Christine Lagarde, predsjednica Europske središnje banke. Prenosimo njen intervju.
Na pitanje zašto se mislilo da je pravo vrijeme za to, predsjednica Europske središnje banke (ECB) Christine Lagarde kazala je da je upravno vijeće odlučilo još prošli tjedan da će smanjiti kamatne stope za 0.25 postotnih bodova.
"Zbog dostupnih podataka smatrali smo da će inflacija i dalje nastaviti padati prema našem cilju od 2%. Dat ću vam tri podatka. 10.6; 5.2; 2.6. Najviša inflacija iznosila je 10.6%, i to u listopadu 2022. Prošlog rujna iznosila je 5.2%. Tada smo odlučili zamrznuti stope. Prema posljednjem očitanju, inflacija u eurozoni iznosi 2.6%. Proces smanjivanja inflacije je aktivan. Sva naša predviđanja još od prošlog rujna pokazuju da ćemo dosegnuti cilj u drugoj polovici 2025."
O ključnim posljedicama takve odluke
"Ključna posljedica naših odluka bila je malo smanjenje kamatnih stopa koje ljudi plaćaju. Ako vam treba hipotekarni kredit jer planirate kupiti kuću, ako imate tvrtku i želite ulagati pa trebate financiranje, banke će vam ponuditi smanjene kamatne stope, niže nego prije godinu dana. To je jedna od glavnih posljedica naših poteza. Financiranje je dostupnije, a kamatne stope su niže. Inflacija u eurozoni i dalje je veća od rasta BDP-a. Mnogo je zemalja gotovo na rubu recesije", pojasnila je.
Moramo li se bojati stagflacije?
"Ne bih rekla da je to bila stagflacija. Inflacija je padala, ali imali smo i stagnaciju. Pozitivno nas je iznenadio prvi kvartal 2024. Ostvarili smo rast od 0.3%, a svi su očekivali 0.1%. To nas je navelo da poboljšamo predviđanja rasta u 2024. Znači, umjesto 0.6%, ako se dobro sjećam, predvidjeli smo da će rast iznositi 0.9%", kazala je.
"Za 2025. predvidjeli smo rast od 1.4%., a za 2026. rast od 1.5%. Dakle, rekla bih da smo na početku oporavka, a to vidimo i iz indikatora PMI-a (indeksa menadžera nabave), koji pokazuje očekivanja u poslovnoj branši, i kada je riječ o uslužnim djelatnostima, koje i dalje pokazuju natprosječni rast, i kada je riječ o proizvodnji, koja će upravo dosegnuti 50, ključnu točku na kojoj gospodarstvo opet počinje rasti", nastavila je.
Geopolitički rizici i izazovi svjetskog gospodarstva
Svjetsko gospodarstvo povezano je s potencijalnim geopolitičkim rizicima. Lagarde je spomenula tri vrste najvećih izazova, odnosno rizika. Prvi su ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku, zatim podjele tržišnih gospodarstava koje predvode SAD i Kina te rizik od klimatskih promjena.
"Prvo, neposredni geopolitički rizici. Tu je strašan rat Rusije protiv Ukrajine. Drugi se odnosi na tragičan sukob na Bliskome istoku. To je prva kategorija geopolitičkih rizika. U drugoj su kategoriji opći trendovi koje trenutačno vidimo. To su geopolitičke podjele između nekih razvijenih zemalja, koje predvode Sjedinjene Države, i nekih tržišnih gospodarstava u razvoju, posebno Kine. To je preobrazba dosadašnjeg tržišta koja povlači sve posljedice koje idu uz fragmentaciju trgovine. Spomenula bih i treći rizik, koji nije neposredan, ali ako se ostvari, jer mi nismo ništa poduzeli, imat će strašne posljedice. To je rizik od klimatskih promjena", pojasnila je.
Trgovinske napetosti između Sjedinjenih Država i Kine. I Europa je povećala carine za Kinu. Je li to adekvatan pristup?
"Kada bi sve zemlje poštovale ta pravila i suzdržavale se od promjena, trikova, kršenja, iznimaka i subvencija, svjetsko gospodarstvo bilo bi u boljem stanju. Zabrinuta sam zbog sve većeg kršenja pravila dok jaz među zemljama raste. Ta se pravila krše deset puta više u protekle tri godine", istaknula je.
Lagarde se slaže s mišljenjem analitičara koji tvrde da Europa gubi bitku kada je riječ o kompetitivnosti i da su potrebne radikalne promjene.
"To nije ništa novo. Europu oduvijek muči manjak kompetitivnosti, bar u proteklih nekoliko desetljeća. Ali to se stanje sada pogoršava", rekla je.
Što se tiče financijske analize, Lagarde vjeruje da je "likvidno, ujedinjeno tržište kapitala jedan od odgovora na to".
"Moramo poboljšati produktivnost. Trebamo više inovacija. Ali trebamo i financiranje potrebno kako bi poduzetnici i velike tvrtke mogli ovdje dobiti sredstva. A to je nešto što možemo postići, to ne ovisi o vanjskim faktorima nego o nama. Zaista se nadam da će politički zamah rezultirati hitnim akcijskim planom u tome smjeru", kazala je gostujući u Dnevniku HTV-a.