Ravnatelj KBC-a Zagreb Fran Borovečki gostovao je sinoć u središnjem Dnevniku HTV-a. Govorio je o širenju suradnje najveće bolnice u Hrvatskoj sa svjetski poznatim institucijama.
"Jedna od glavnih strateških smjernica koju smo odredili je podizanje međunarodne prepoznatljivosti. Tako smo oformili Znanstveno vijeće KBC-a Zagreb, a svrha je podizati nastavnu i stručnu izvrsnost. To radimo i u području umjetne inteligencije", kazao je.
"Osim aktivnosti koje su dosad bile poznate, istaknuo bih da smo potpisali ugovor u suradnji s MIT-jem, možda najboljim tehničkim sveučilištem u svijetu, upravo na području primjene AI-a u ranom prepoznavanju karcinoma pluća", dodao je.
Ustvrdio je kako se prepoznatljivost vidi i unutar programa robotske medicine, a u sklopu kojeg je dosad operirano više od 1300 pacijenata. "Također smo u području personalizirane medicine, genomske dijagnostike, kardiokirurgije i neurokirurgije", naveo je.
Govoreći o suradnji s domaćim znanstvenicima, istaknuo je odnos KBC-a i brojnih hrvatskih instituta i fakulteta.
"Rekao bih da postavljamo standarde. KBC Zagreb je najveća nastavna baza Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, no surađujemo s brojnim drugim institucijama poput Instituta Ruđer Bošković, Fakulteta elektrotehnike i računarstva te Fakulteta strojarstva i brodogradnje. U pojedinim područjima naši znanstvenici i projekti su na razini svjetskih dostignuća", rekao je.
Tvrdi kako to "garantira da će se pacijenti moći u budućnosti liječiti u Hrvatskoj na najmodernije načine". Na pitanje koliko brzo dolazi ta budućnost, odgovorio je kako je to već slučaj u području personalizirane medicine i robotike.
"A umjetna inteligencija će se primjenjivati kroz nekoliko godina", najavio je.
Što se tiče radova na obnovi i širenju kapaciteta, objasnio je da se oni provode u fazama te da bi projekt trebao biti završen do kraja 2027. godine. "Radovi idu jako dobro. Veći dio obnove bit će gotov do kraja ove godine, a cjelokupna obnova do polovice sljedeće godine. Nove zgrade bit će završene do kraja 2027. godine. To je jako veliko ulaganje", istaknuo je.
"U razdoblju od 2016. do 2027. u KBC Zagreb bit će ukupno uloženo preko 670 milijuna eura. Mislim da je tu nužno istaknuti ulogu Vlade RH i Ministarstva zdravstva te Ministarstva graditeljstva. To je najveće ulaganje u zdravstveni sustav u RH ikad", nastavio je.
Govorio je i o ulozi prijašnje uprave. "Vjerujem da ćemo doista moći liječiti pacijente kao u najboljim europskim bolnicama kada obnova bude gotova", ustvrdio je.
Komentirao je i prvih šest mjeseci od stupanja na dužnost ravnatelja. "To je jako zahtjevna pozicija, ali u osnovi sam zadovoljan. Na početku sam odredio četiri strateške smjernice vezane uz obnovu, prepoznatljivost, ekonomsko poslovanje i status pacijenata", naveo je.
Tvrdi da je u poslovanju napravljen pomak, a i kada se radi o suradnji s udrugama pacijenata.
Osvrnuo se i na liste čekanja koje su još uvijek preduge. "To je apsolutno problem. Ministarstvo zdravstva odredilo je granicu od 270 dana kao granicu koja je prihvatljiva za određene preglede. Ako gledamo tu granicu, KBC Zagreb dobro stoji. Samo u dvije, tri djelatnosti probijamo tu granicu: imunologija, ultrazvuk i magnetska rezonancija ponekad", kazao je.
Objasnio je kako za duge liste postoje "određeni objektivni razlozi", naglašavajući "starenje populacije i porast onkoloških i kardiovaskularnih bolesti".
"Ali i u sustavu ima problema, ponekad liječnici neracionalno propisuju dijagnostičke pretrage. Kada govorimo o broju uređaja na KBC-u Zagreb, njih ima dovoljno, pogotovo kada dođu u funkciju oni koje nabavljamo. Što se tiče ljudstva, tu imamo određene probleme s inženjerima radiologije", priznao je.
"Ove godine smo prvi put raspisali stipendije, a natječaje za zapošljavanje raspisujemo svaki mjesec. Smanjuje se odljev medicinskih sestara izvan granica Hrvatske. Liječnika ima dovoljno, ali još uvijek nedostaje medicinskih sestara", zaključio je.