NAKON sastanka u vladi čelni čovjek HUP-a Davor Majetić gostovao je u Newsroomu na N1 televiziji. Otkrio je da se vladine mjere za pomoć gospodarstvu nastavljaju i nakon lipnja.
"Naravno, to neće biti u ovom obimu, npr. da se isplaćuju minimalci od 4000 kuna, sad ipak svi mogu raditi. Sad je prioritet likvidnost, kroz jamstva države, EU fondove. Kako će se koja grana vraćati, mjere će se prilagođavati. Mjere će biti drugačije u smislu kriterija, iznosa i fokusa. Fokus je dakle na osiguravanju likvidnosti", rekao je.
Na pitanje mogu li poslodavci sada otpuštati, rekao je da istekom isplate minimalaca, nema obveza da i dalje ostanu zaposleni, iako je poslodavcima interes da ostanu i nadaju se zaposlenosti od prije krize.
Iako je ministar gospodarstva jučer za N1 rekao da svi koji isplate dividendu novac od mjera moraju vratiti, Majetić kaže da se o svemu još razgovara.
"Razgovaramo kako to riješiti da bude i poslovno i moralno. Puno je toga još s upitnikom. Treba vidjeti, možda da oni koji nisu uzimali novac od mjera mogu isplatiti, a oni koji žele, a uzeli su mjere, da vrate mjere. Pitanje je i do kojeg roka bi vrijedilo ako isplate da vrate pomoć, ipak smo u 2020., a dividenda je za 2019.", rekao je Majetić.
O zabrani rada nedjeljom
O neradu trgovina nedjeljom rekao je da ta odluka ima reperkusije i da pokušavaju razgovarati s vladom i Stožerom jer bi ispravnije bilo da radimo nedjeljom.
"30 posto je u šoping centrima nedjelja. Sad smo u situaciji gdje nam je svaki dan važan, sad nam je važnije da ljudi rade, imamo naznake da će imati problema s viškom radne snage. Tražit ćemo da se odluka odgodi za vrijeme nakon krize i kad je bolja gospodarska situacija", rekao je.
Potvrdio je da će svim akterima u političkoj areni pripremiti očekivanja od HUP-a jer je zadatak nove vlade gospodarstvo, a drugih izazova, tvrdi Majetić, zapravo i nema.
Teme koje je kriza izbacila u prvi plan, a na kojima planiraju i dalje inzistirati su definiranje rada od kuće, institut čekanja, reforme koje vlada treba napraviti u pravosuđu, javnoj upravi, zatim teritorijalni ustroj, odnos javnog i privatnog zdravstva.
Potvrdio je da će HUP tužiti bivšeg direktora Bernarda Jakelića, a za svoju ostavku u Nadzornom odboru HT-a kaže da je podnesena iz privatnih razloga.