Zastupnički klubovi SDP-a i Možemo! organizirali su danas okrugli stol o paketu građevinsko-prostornih zakona koje su nazvali "zakonom o prostornoj devastaciji". Pozvali su Vladu da do drugog saborskog čitanja povuče odredbe koje su, kako kažu, pisane u interesu krupnog kapitala i na štetu građana.
Okrugli stol naslovljen "Privatizacija 2.0 – Stop Zakonu o prostornoj devastaciji!" održan je nakon prošlotjedne 12-satne rasprave o zakonima o gradnji, prostornom uređenju i energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu. Oporba tvrdi da zakoni "prisiljavaju lokalne jedinice da se prilagođavaju privatnim investitorima".
Uoči skupa Marin Živković (Možemo!) rekao je da se nada kako će Vlada "čuti glas struke, koju je ignorirala pri predlaganju zakona".
Jasenka Auguštan Pentek (SDP) poručila je da bi, ako se zakoni ne izmijene do drugog čitanja, mogli zatražiti ocjenu ustavnosti. Smatra da se "krši ustavno pravo jedinica lokalne samouprave da same određuju kakvi će se prostorni planovi donositi na njihovu području".
Posebno im je sporna urbana komasacija jer omogućuje investitoru s 51 posto vlasništva nad zemljištem da pokrene izvlaštenje ostalih građana. "To znači otimanje zemljišta, iako je pravo vlasništva zaštićeno Ustavom", rekla je.
Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić na okruglom stolu istaknuo je da je "prostor konačan, zadan i nedjeljiv, i odraz identiteta lokalne zajednice". Upozorio je i na pitanje državnog zemljišta. "Hoće li ga privatni investitori tražiti kao što traže ostalo? Ovdje je moj politički neprijatelj Branko Bačić, poznati torbar", rekao je.
Koordinatorica Možemo! Sandra Benčić ustvrdila je da je otpor struke i javnosti dokaz da zakoni ne smiju proći. "Prostorno planiranje je javna djelatnost kojom se štiti javni interes. Struka planira za javna tijela, a privatni sektor zatim gradi u skladu s tim. Ovaj zakon to okreće naglavačke", rekla je.
Smatra problematičnim što se urbana komasacija proglašava javnim interesom, što investitorima otvara put prema izvlaštenju, slično modelu koji se koristio u projektima obnovljivih izvora energije.
Arhitekt Miroslav Štimac ocijenio je da zakonski prijedlog dodatno centralizira upravljanje prostorom, potiče privatni interes i degradira lokalnu samoupravu. Podsjetio je da su izmjene iz 2013. dovele do kaotičnih novih naselja, uništavanja krajolika i bujanja bespravne gradnje.
"Ovim se stvaraju socijalno nestabilni prostori, a promovira bezvlađe. Prijedlog je perfidno pisan, a predlagatelji nisu ni nevini ni naivni", rekao je.
Arhitektica Anja Dulčić smatra da će zakon proizvesti još veći kaos jer prostorno planiranje svodi na razinu pojedinačnih čestica, bez sagledavanja cjeline. "U opasnosti su poljoprivredna i šumska zemljišta, a prednost se daje privatnom interesu", istaknula je.
Arhitektica Suzana Dobrić ocijenila je da je zakon "toliko loš da ga nije moguće popraviti". Naglasila je problem centralizacije i oduzimanja ustavnih ovlasti lokalnim jedinicama, jer prijedlog daje ključne odluke gradonačelnicima i načelnicima, a ne predstavničkim tijelima.
Arhitekt Mauro Sirotnjak rekao je da su prijedlozi prije struci bili dostavljeni gospodarskim interesnim organizacijama, poput udruga poslodavaca i predstavnika građevinske industrije. To, smatra, pokazuje pristup Ministarstva izradi zakona.
Upozorio je i da prijedlog zakona pod krinkom priuštivog stanovanja otvara put gradnji izvan postojećih građevinskih područja, što ide na ruku investitorima, a šteti javnom interesu.