Operacija Market Garden, jedna od najambicioznijih savezničkih operacija u Drugom svjetskom ratu, bila je britanski plan za brzi proboj u Njemačku preko Nizozemske. Započela je 17. rujna 1944. godine i trajala do 25. rujna iste godine kada su se savezničke snage prisilno povukle nakon teških borbi.
Ova operacija, koja je spojila masovne padobranske desante (Market) s brzim kopnenim napadom (Garden), imala je za cilj zauzimanje ključnih mostova preko Rajne i završetak rata do kraja 1944. Umjesto trijumfa, rezultirala je porazom koji je produžio patnje Europe. Priča o Market Gardenu pokazuje granice ambicije u ratu, gdje su obavještajne pogreške i logistički izazovi prevagnuli nad hrabrošću vojnika.
Nakon uspješnog iskrcavanja u Normandiji 6. lipnja 1944., savezničke snage brzo su napredovale kroz Francusku, oslobađajući Pariz u kolovozu i približavajući se njemačkoj granici. Međutim, logistički problemi - nedostatak goriva, municije i transporta - usporili su napad.
Britanski feldmaršal Bernard Montgomery, zapovjednik 21. armijske grupe, predložio je smjelu operaciju kako bi se zaobišla njemačka obrambena linija Siegfried i otvorio put prema industrijskom srcu Njemačke, Ruhrskoj oblasti. Ideja je bila zauzeti niz mostova preko rijeka u Nizozemskoj, omogućavajući britanskom 30. korpusu da brzo napreduje i poveže se s američkim padobrancima.
Razlozi za pokretanje operacije bili su višestruki: Montgomery je želio vratiti britansku inicijativu nakon američkih uspjeha, saveznici su vjerovali da je njemačka vojska na rubu kolapsa nakon poraza u Francuskoj, a postojao je pritisak da se rat završi prije zime i sovjetskog napredovanja s istoka.
Američki general Dwight D. Eisenhower, vrhovni zapovjednik, odobrio je plan, ali s ograničenim resursima, jer je prioritet dao američkim snagama na jugu. Operacija je također bila pokušaj da se izbjegne ratovanje u zimskim uvjetima i spriječi daljnja razaranja Europe.
Operacija Market Garden započela je 17. rujna 1944. godine s masovnim padobranskim desantom - najvećim u povijesti, uključujući preko 35.000 padobranaca iz američkih 82. i 101. zračno-desantnih divizija, britanske 1. zračno-desantne divizije i poljske 1. padobranske brigade.
Cilj je bio zauzeti mostove preko rijeka Maas, Waal i Nederrijn (donja Rajna) u nizozemskim gradovima Eindhovenu, Nijmegenu i Arnhemu. Istovremeno, britanski 30. korpus trebao je napredovati 100 kilometara kroz uski koridor do Arnhema, povezujući se s padobrancima.
Prvi dan bio je djelomično uspješan: Amerikanci su zauzeli most u Eindhovenu, ali ne i u Nijmegenu - on je osvojen tek 20. rujna nakon teških borbi i amfibijskog prelaska rijeke Waal. Britanci u Arnhemu suočili su se s problemima - padobranci su sletjeli daleko od mosta, a radio oprema nije radila pravilno. Do 18. rujna 30. korpus je napredovao, ali uski put i njemački protunapadi usporili su ih.
Borbe u Arnhemu bile su žestoke: britanski padobranci, pod zapovjedništvom generala Johna Frosta, zauzeli su sjeverni dio mosta i držali ga od 17. do 21. rujna, ali su bili okruženi njemačkim snagama, uključujući SS oklopne divizije koje su se oporavljale u blizini.
Do 20. rujna situacija se pogoršala: njemački protunapadi uništili su britanske položaje, a kašnjenje 30. korpusa spriječilo je pomoć. Poljska 1. padobranska brigada generala Stanisława Sosabowskog sletjela je 21. rujna kod Driela, ali pod jakom vatrom i s velikim gubicima. Operacija je završila 25. rujna kada su preostali britanski i poljski vojnici evakuirani preko Rajne, ostavljajući most u Arnhemu nezauzetim.
Propast Market Gardena može se pripisati nekoliko ključnih faktora. Prvo, obavještajne pogreške: saveznici su podcijenili njemačku snagu, ignorirajući signale o prisutnosti 9. i 10. SS oklopnih divizija u Arnhemu.
Drugo, logistički izazovi: uski koridor napada, poznat kao "Hell's Highway", bio je ranjiv na njemačke protunapade i bombardiranje, što je usporilo 30. korpus. Treće, tehnički problemi: radio oprema nije radila zbog šuma i udaljenosti, a loše vrijeme spriječilo je zračne podrške i isporuke.
Također, plan je bio preambiciozan: ovisio je o savršenoj koordinaciji, ali saveznički zapovjednici, uključujući Montgomeryja, nisu predvidjeli žestinu njemačkog otpora pod zapovjedništvom feldmaršala Waltera Modela. Konačno, nedostatak prioritetnih resursa - Eisenhower je dijelio snage između više frontova - doveo je do nedovoljne podrške.
Operacija Market Garden rezultirala je teškim gubicima: saveznici su izgubili preko 15.000 vojnika (ubijenih, ranjenih ili zarobljenih), dok su njemački gubici bili oko 7.000. Propast je produžila rat: umjesto brzog proboja, saveznici su se suočili s zimom i jačanjem njemačke obrane, što je dovelo do Bitke za Bulge u prosincu 1944.
U Nizozemskoj, situacija je bila tragična: njemačka blokada opskrbe hranom u zapadnoj Nizozemskoj, potaknuta i štrajkom željezničara nakon Market Gardena, dovela je do "Zime gladi" 1944.–1945., kada je preko 20.000 civila umrlo od gladi.
Strateški, operacija je oslabila britansku inicijativu i pojačala američki utjecaj u savezničkom zapovjedništvu. Montgomeryjev ugled je oštećen, a Eisenhower je preusmjerio fokus na široki napad preko Rajne. Na civilnoj razini, Nizozemci su patili, ali operacija je postala simbol savezničke hrabrosti, posebice u Arnhemu, gdje su britanski padobranci postali heroji.
Iako je Market Garden bila taktička katastrofa, doprinijela je eventualnoj pobjedi saveznika zauzimanjem Nijmegena i Eindhovena, što je omogućilo napad preko Rajne u ožujku 1945. Operacija je inspirirala film "Most predaleko" (1977.) i ostala lekcija o rizicima ambicioznih planova. Danas se sjećanje na nju obilježava godišnjicama u Nizozemskoj, gdje su mostovi nazvani po herojima poput Johna Frosta, podsjećajući na cijenu slobode i pogreške u ratu.