Saudijski prijestolonasljednik i vladar Mohammed bin Salman sutra stiže u Bijelu kuću na sastanak s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Cilj posjeta je produbiti desetljećima staru suradnju u području nafte i sigurnosti, ali i proširiti veze u trgovini, tehnologiji te potencijalno i civilnoj nuklearnoj energiji.
Ovo je prvo putovanje princa u SAD od ubojstva saudijskog novinara Jamala Khashoggija 2018. godine, slučaja koji je izazvao globalno zgražanje, a sada se, čini se, stavlja u drugi plan, piše Reuters.
Američke obavještajne službe zaključile su da je upravo MBS, kako ga se često naziva, odobrio operaciju hvatanja ili ubojstva Khashoggija. Iako je princ negirao da je osobno naredio ubojstvo, priznao je odgovornost kao čelnik kraljevstva. Više od sedam godina kasnije, čini se da i najveće svjetsko gospodarstvo i najveći izvoznik nafte žele krenuti dalje.
Trumpov interes leži u realizaciji saudijskog obećanja o ulaganju od 600 milijardi dolara, danog tijekom njegova posjeta Rijadu u svibnju. Kao i tada, očekuje se da će američki predsjednik ponovno zaobići osjetljiva pitanja ljudskih prava.
S druge strane, saudijski čelnik traži čvrsta sigurnosna jamstva usred regionalnih napetosti, kao i pristup američkoj tehnologiji umjetne inteligencije te napredak u sporazumu o civilnom nuklearnom programu.
Da je ubojstvo Khashoggija sada stvar prošlosti, potvrđuje i Aziz Alghashian, predavač međunarodnih odnosa na Sveučilištu za sigurnosne znanosti Naif Arab. "Okrenuta je nova stranica", izjavio je.
Odnosi SAD-a i Saudijske Arabije dugo su se temeljili na dogovoru - Rijad osigurava stabilnu opskrbu naftom po povoljnim cijenama, a Washington zauzvrat pruža sigurnosnu zaštitu. Taj je pakt poljuljan nakon što Amerika nije reagirala na iranski napad na saudijska naftna postrojenja 2019. godine.
Zabrinutost je dodatno porasla u rujnu, nakon izraelskog napada na Dohu u Kataru, koji je navodno ciljao članove Hamasa. Nakon tog događaja, Trump je izvršnom uredbom potpisao obrambeni pakt s Katarom, a mnogi analitičari i diplomati vjeruju da se Saudijci nadaju sličnom aranžmanu.
Ipak, Rijad je u pregovorima tražio obrambeni pakt koji bi ratificirao američki Kongres, no Washington je to uvjetovao normalizacijom odnosa kraljevstva s Izraelom.
Saudijska Arabija je, pak, normalizaciju povezala s obvezom najdesnije izraelske vlade u povijesti prema stvaranju palestinske države. Međutim, izraelski premijer Benjamin Netanyahu, koji je prošlog mjeseca uz Trumpovo posredovanje pristao na primirje s Hamasom nakon dvogodišnjeg rata, u nedjelju je ponovno potvrdio svoje čvrsto protivljenje palestinskoj neovisnosti.
Trumpova izvršna uredba, slična onoj s Katarom, ne bi ispunila sve saudijske želje, no Alghashian smatra da bi to bio "korak na putu, dio procesa, a ne kraj procesa." Jedan zapadni diplomat iz regije sažeo je dinamiku: "Trump želi normalizaciju, a Saudijska Arabija želi potpuni obrambeni pakt, ali okolnosti to ne dopuštaju. Na kraju će obje strane vjerojatno dobiti manje nego što žele. To je diplomacija."
Dennis Ross, iskusni pregovarač za Bliski istok i analitičar Washingtonskog instituta za bliskoistočnu politiku, očekuje izvršnu uredbu koja bi pozvala SAD i Saudijce "da se odmah savjetuju o tome što učiniti kao odgovor na prijetnju", bez formalne obveze Washingtona da aktivno brani Rijad.
"To bi moglo obuhvaćati pružanje niza različite pomoći, zamjenu oružja, raspoređivanje obrambenih raketnih baterija poput THAAD-a ili Patriota, raspoređivanje pomorskih snaga s jedinicom marinaca – do aktivnog sudjelovanja u borbi na ofenzivan, a ne samo obrambeni način", pojasnio je Ross.
Osim sigurnosti, Rijad inzistira na sporazumima o nuklearnoj energiji i umjetnoj inteligenciji, ključnim elementima ambicioznog plana Vizija 2030. za diverzifikaciju gospodarstva i jačanje pozicije u odnosu na regionalne rivale.
Osiguravanje pristupa naprednim računalnim čipovima presudno je za saudijske planove da postanu globalno središte za umjetnu inteligenciju i konkuriraju Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koji su u lipnju potpisali višemilijarderski ugovor sa SAD-om o podatkovnom centru.
MBS također želi postići dogovor s Washingtonom o razvoju saudijskog civilnog nuklearnog programa, što bi kraljevstvu omogućilo pristup američkoj tehnologiji i dodatna sigurnosna jamstva. Takav sporazum pomogao bi Saudijskoj Arabiji da se izjednači s UAE-om, koji već ima svoj program, ali i s regionalnim suparnikom Iranom.
Napredak je dosad bio otežan jer Saudijci nisu htjeli pristati na američki uvjet koji isključuje obogaćivanje uranija ili preradu istrošenog goriva - procese koji mogu voditi razvoju nuklearnog oružja. Unatoč tome, Ross očekuje da će tijekom posjeta biti objavljen sporazum o nuklearnoj energiji ili barem izjava o značajnom napretku prema njegovu sklapanju.