RUSIJA je u ponedjeljak sručila na Ukrajinu ubojitu kišu projektila, možda i najveću od početka rata. Ispalila ih je iz zraka, s kopna i mora, sa sjevera, istoka i juga. Bilo je jasno da se radi o odmazdi za dizanje Krimskog mosta u zrak i sve veći gubitak okupiranog teritorija, što je i ruski predsjednik Vladimir Putin neizravno potvrdio u jučerašnjem govoru cinično to predstavljajući kao odgovor na ukrajinske "terorističke akcije na našem teritoriju".
Osim elektroenergetskih postrojenja, koja su, čini se, bila primarna meta, pogođeni su i brojni drugi civilni objekti u Kijevu i nizu drugih gradova, namjerno ili ne: od Nacionalnog sveučilišta Taras Ševčenko i Nacionalne filharmonije, preko centra u kojem njemačko veleposlanstvo ima svoj ured, do dječjeg igrališta u parku ili turističkog mosta. Stotine gradova i sela diljem zemlje ostale su djelomično ili potpuno bez struje ili vode. Najmanje 14 ljudi ubijeno je, uz gotovo stotinu ranjenih.
>> Putinova osveta za Krimski most je pokolj civila. Obit će mu se o glavu
Ruske snage lansirale su najmanje 84 krstareća projektila i 24 bespilotne letjelice, od kojih su 13 takozvani dronovi-kamikaze iranske proizvodnje Šahid 136, priopćio je Glavni stožer ukrajinske vojske. Od toga je, dodali su, ukrajinska protuzračna obrana srušila 43 projektila i 13 bespilotnih letjelica. Rusi su iskoristili čitav dijapazon svojih navođenih projektila: Kh-101, Kh-555, Kalibar, Iskander, S-300 i Tornado-S.
Raketiranje se nastavilo drugi dan zaredom
Jutros je uslijedila repriza iako manjih razmjera i manje krvava. Raketirani su, među ostalima, Lavov, Zaporižja i okolica Kijeva i Hmeljnickija, kao i elektrana u oblasti Vinica. Ukrajinski mediji pišu o dvadesetak ispaljenih raketa.
Iz ruskog ministarstva obrane izjavili su da su ponovno izveli napade "dalekometnim precizno navođenim oružjem iz zraka i mora protiv vojnih zapovjednih i kontrolnih objekata i energetskog sustava Ukrajine" te da su pogodili sve mete.
Masovni raketni napadi na ukrajinske gradove daleko od fronte nisu od jučer - i to napadi na civilne mete, bilo da su namjerno ciljane ili greškom pogođene zbog nepreciznosti. U prvim tjednima i mjesecima rata bili su redoviti. Stoga je besmisleno tvrditi da je Rusija u tom smislu dosad zazirala od civilnih žrtava i razaranja gradova.
O eskalaciji možemo govoriti jedino s obzirom na to da je riječ o napadima na elektroenergetske i druge vitalne infrastrukture za funkcioniranje države, no Rusija je s takvim udarima počela još prošlog mjeseca.
Forbes: Rusija u jednom danu potrošila projektile u vrijednosti od 400 do 700 milijuna dolara
Prema procjeni časopisa Forbes, samo jučerašnji napadi koštali su Rusiju između 400 i 700 milijuna dolara. Samo jedan moderni krstareći projektil KH-101 stoji oko 13 milijuna dolara, jedan krstareći projektil Kalibr 6.5 milijuna, a jedan balistički projektil kratkog dometa Iskander 3 milijuna dolara.
Forbes podsjeća i da je Rusija posljednji raketni napad ovih razmjera izvela krajem lipnja, kad je ispalila između 60 i 80 projektila. Ukupno je od 24. veljače lansirala više od 1300 projektila, čiju vrijednost ovaj list procjenjuje na 7.5 milijardi dolara.
U svakom slučaju, evidentan je silazni trend raketnih udara u ovih sedam i pol mjeseci rata. Istodobno se naveliko nagađa o novoj, razornijoj fazi rata, uz Putinovu prijetnju budućim "oštrim odgovorima" na ukrajinske "pokušaje terorističkih napada".
Pitanje koje se stoga nameće je sljedeće: je li ih Rusija posljednjih nekoliko mjeseci izbjegavala zato što je štedjela Ukrajinu, kao što neki tvrde, ili naprosto zato što je štedjela vlastite, vrlo ograničene zalihe navođenih projektila?
Na špekulacije da Rusiji ponestaje navođenih projektila, osvrnuo se i britanski sigurnosni i obrambeni analitičar Michael Clarke, koji drži da je to očito jer je već u više navrata pribjegla "improvizaciji".
"Vidjeli smo rakete koje se zabijaju u zgrade, a koje su zapravo protubrodske rakete s bojevom glavom od pola tone, namijenjene protiv nosača zrakoplova", komentirao je za Sky News aludirajući na sovjetske krstareće projektile Kh-22 (AS-4 Kitchen, prema NATO-ovoj klasifikaciji) stare više od 50 godina i notorno neprecizne. Rusija je njima, navodno greškom, pogodila trgovački centar u gradu Kremenčuku krajem lipnja i ubila 20 ljudi gađajući obližnju tvornicu Kredmaš.
"Vidjeli smo rakete zemlja-zrak zamišljene kao protuzračne rakete koje se koriste protiv zemaljskih ciljeva. A čini se da Rusi nemaju toliko krstarećih projektila Kalibr, koji se lansiraju s brodova – iskoristili su ih nekoliko jučer", dodao je Clarke referirajući se na ruski protuzračni sustav S-300. U srpnju su počeli pristizati izvještaji da ruske snage koriste ove sustave u udarima na kopnene mete, što je također vrlo neuobičajeno.
>> Udar na civile nagovještava Putinov novi plan. Svijetu je poručio: Neću biti ponižen
Michael Clarke: Da imaju više projektila, siguran sam da bi ih više koristili
"Korištenje projektila S-300 u ovoj ulozi i u ovim okolnostima može značiti da Rusiji ponestaje ili raketa zemlja-zemlja ili dijelova potrebnih za navođenje raketa zrak-zrak ili njihovih komunikacijskih sustava", zaključio je tada američki nevladini Institut za proučavanje rata (ISW). Ne treba posebno napominjati da je i S-300 puno neprecizniji kad gađa kopnene mete, za koje nije primarno dizajniran.
"Ali da imaju više projektila, siguran sam da bi ih više koristili. Problem je to što se čini da im ponestaje komponenti koje su im potrebne za te stvari jer su već dosta dugo pod sankcijama", zaključio je Clarke.
O ruskim problemima s nabavom naprednih čipova, poluvodiča i drugih elektronskih komponenti koje joj trebaju za navođene projektile, a čiji uvoz sa Zapada je zabranjen sankcijama, već se naveliko pisalo.
Politico je tako u rujnu izvijestio da Rusija očajnički traži te komponente diljem svijeta i da je sastavila popis za nabavu s cijenama koje je spremna platiti. Dok god su američke i europske sankcije na snazi, Rusiji će biti vrlo teško proizvoditi nove navođene projektile i drugo suvremeno naoružanje.
Ukrajinska obavještajna služba u kolovozu: Rusima ostalo 45% projektila
Točne ruske zalihe navođenih projektila bile su nepoznate i prije rata pa je vrlo teško reći koliko ih je preostalo. Ipak, predstavnik ukrajinske vojne obavještajne službe Vadim Skibicki iznio je krajem kolovoza procjenu da im je preostalo oko 45% projektila ukupno i najviše 20% balističkih projektila Iskander.
ISW također u svom jučerašnjem izvještaju ističe kako Rusija ovim napadima troši sve manje zalihe na civilne mete umjesto na one vojne, pogotovo u kontekstu uspješnih ukrajinskih protuofenziva, a da ti "napadi na energetsku mrežu vjerojatno neće slomiti volju Ukrajinaca za borbom".
"'Rusija vjerojatno ne može podnijeti ovaj tempo lansiranja projektila' - to je definitivno ono što zapadni vojni i vladini dužnosnici govore već neko vrijeme. Rusija će se na kraju suočiti s tenzijom između očuvanja zaliha za veliki rat koji uključuje NATO i ponavljanja masovnih napada", ocijenio je i urednik britanskog lista Economist za obranu Shashank Joshi citirajući stručnjaka za geopolitiku i nacionalnu sigurnost Dmitrija Alperoviča.
U ovu raspravu na Twitteru uključio se i Michael Kofman, suradnik američkog Centra za mornaričku analizu i jedan od najboljih zapadnih poznavatelja ruske vojske i doktrine. Na pitanje koliko je Rusiji ostalo projektila, Kofman je upozorio da je dosad "vidio niz loših procjena" tog broja, ali da se "može reći s određenom pouzdanošću da je stopa napada opadala tijekom vremena, a da tipovi često korištenih projektila sugeriraju sve manje zalihe prikladnijih precizno navođenih projektila".
Treba, naravno, naglasiti da prognoze da će Rusija uskoro ostati bez dalekometnih projektila kruže još od početka invazije, a danas i jučer je pokazala da se to nakon skoro osam mjeseci još nije dogodilo. No to ne znači da se ne može dogoditi u skoroj budućnosti.