EKONOMSKI sukob između Rusije i Zapada odvija se paralelno uz rat u Ukrajini. Dok su informacije o tijeku rata u Ukrajini nesigurne, jer propaganda i jedne i druge strane prikazuje informacije s terena prema vlastitim željama, odvijanje ekonomskog sukoba je transparentnije.
Rusija nije jako zadužena država, ali ipak ima dugova prema investitorima sa Zapada. Uvođenje sankcija je stavilo pod upitnik želju, ali i mogućnosti Rusije i ruskih kompanija da vraćaju svoje dugove. Iako je Rusija još početkom ožujka zabranila plaćanje duga kuponskim isplatama na račun državnih obveznica, što je praktički bila objava bankrota, kasnije je nastavila plaćati svoje obveze.
Kuponske isplate su kao kamate te izdavatelj obveznice mora na godišnjoj ili polugodišnjoj bazi isplaćivati vlasniku obveznice određeni postotak nominalne vrijednosti, sve do dana dospijeća obveznice, kada izdavatelj obveznice (u ovom slučaju Rusija) mora onome tko je kupio obveznicu vratiti puni iznos vrijednosti obveznice.
Rusija jednom već propustila platiti dug
OFZ (Obligatsyi Federal'novo Zaima) su bile prve obveznice nakon početka rata u Ukrajini na koje je došao dug po kuponskim isplatama. Nakon što nije u roku platila taj dug, dio financijskih tržišta je procijenio da je time Rusija objavila prestanak plaćanja svojih dugova.
No kuponske isplate imaju 30 dana počeka, što znači da 30 dana nakon roka plaćanja dužnik još ima vremena vratiti dug. Novac za vraćanje duga je ustvari bio spreman, ali je čekao na međuračunu, jer je Središnja banka Rusije zabranila sva plaćanja strancima. To je bila jedna od politika kojom se pokušao zaustaviti odljev novca iz Rusije, nakon što su ga strani investitori počeli masovno povlačiti zbog rata u Ukrajini.
Rusija je praktički bankrotirala
Ali na kraju je Središnja banka Rusije ipak dala dopuštenje da se novac može transferirati vlasnicima obveznica na Zapadu, čime je izbjegnut bankrot. To zbog spomenutog problema nije napravljeno u roku, što je dovelo do straha da će Rusija prestati s plaćanjem dugova, ali je izvršeno unutar 30 dana počeka.
Dug po tim obveznicama je na kraju ipak plaćen, i to u dolarima, unatoč tome što je Putin dekretom zapovjedio da se dugovi u stranim valutama plaćaju u ruskoj nacionalnoj valuti, tj. rubljima. Ipak je na kraju dano dopuštenje da se isplate vrše u stranoj valuti, jer te obveznice nisu predviđale mogućnost plaćanja u rubljima (neke imaju tu mogućnost).
Rusija nastavlja uredno plaćati dugove u dolarima i eurima
Sredinom ožujka su na naplatu došli dugovi, također po kuponskim isplatama, na dvije euroobveznice. Ukupan iznos duga je bio 117 milijuna dolara i njega je Rusija također platila. Nekoliko dana nakon toga je plaćeno i 66 milijuna dolara po drugom izdanju obveznica, a rusko ministarstvo financija je 29.3.2022. objavilo kako je u cijelosti plaćeno 102 milijuna dolara za kuponsku isplatu po euroobveznici koja dospijeva na naplatu 2035.
Sljedeći dug koji Rusija mora podmiriti dolazi na naplatu 31.3.2022., u iznosu od 447 milijuna dolara. Najveći dug koji će morati platiti ove godine dolazi 4.4., kada treba vratiti 2 milijarde dolara. To je dospijeće obveznice, tj. glavni dug, a ne kao do sada samo kuponska isplata. Nakon tih plaćanja do kraja godine će Rusija trebati platiti još oko 2 milijarde dolara duga, ali u nekoliko navrata.
Rusiji još dugova dolazi na naplatu. Može li ih platiti?
Ukupno će Rusija do kraja 2022. platiti, ako bude mogla i htjela ispoštovati sve dugove, 4.4 milijarde dolara duga u 21 različite isplate. Od toga se 17 plaćanja mora izvršiti u dolarima, a četiri u eurima.
I državne kompanije iz Rusije su do sada uredno vraćale svoje dugove. Ruska energetska kompanija Gazprom je 7. ožujka 2022. izvršila svoje obveze po dospijeću obveznice od 1.3 milijarde dolara.
9. ožujka 2022. dug od 2 milijarde dolara po dospijeću obveznice vratila je naftna kompanija Rosneft. Isplate su izvršene u dolarima iako su nastupile nekoliko dana nakon Putinove izjave da će se dugovi u stranim valutama vraćati u rubljima. Dan nakon što će država morati platiti najveći jednokratni dug ove godine od 2 milijarde dolara 4.4.2022., na naplatu stiže obveznica državnoj kompaniji Ruske željeznice od 624.6 milijuna dolara.
Te otplate pokazuju da su tvrtke sa značajnom prisutnošću izvan Rusije i velikim prihodima u dolarima sposobne i voljne koristiti svoju stranu valutu za vraćanje duga iako je ruska središnja banka to zabranila.
Više se ne ocjenjuje kreditni rejting banaka iz Rusije, država u statusu "smeća"
Agencija za kreditni rejting Fitch rekla je da prestaje ocjenjivati kreditni rejting 27 ruskih banaka i četiri filijale ruskih banaka. To je najavljeno još 23.3.2022., a ustvari nije samostalna odluka Fitcha, nego je učinjeno prema nalogu Europske unije i u sklopu ostalih sankcija Rusiji.
Prije obustave ocjenjivanja kreditnog rejtinga praktički sve banke iz Rusije su bile duboko u statusu "smeća", s najgorim ocjenama kreditnog rejtinga. Osim ruskih banaka, to uključuje i podružnice banaka iz Kine u Rusiji, kao što su ruska podružnica Bank of China i ruska podružnica China Construction Bank.
Kreditne rejting agencije Fitch i Moody's oštro su već ranije smanjile kreditni rejting same Rusije. Fitch je prvo snizio rejting Rusije s BBB+ na B-, a zatim na C-. Time je investicijski rejting Rusije ušao duboko u status "smeća". Moody's je kreditni rejting Rusije najprije spustio s Baa3 na B3, da bi ga potom srušio na Ca. S&P ga je s BB+ srušio na CCC-.
Agencije koriste različite oznake, ali u principu sve one predstavljaju duboki status "smeća", tj. veliki rizik nevraćanja duga. Trenutno se Rusija nalazi u rangu zemalja poput Etiopije, Konga, Šri Lanke, Malija i Argentine.
Cijene rastu, vrijednost nacionalne valute pada
U međuvremenu cijene ubrzano rastu. Inflacija je 18.3. iznosila 14.53 posto, najviše još od financijske krize koja je tresla Rusiju 2015. Samo tjedan ranije je inflacija iznosila 12.54 posto, što znači da su cijene rasle za 2 postotna boda u samo tjedan dana.
Inflacija se naglo ubrzala jer je pala vrijednost nacionalne valute rublja, a naglo je porasla potražnja za širokim rasponom dobara, od osnovnih prehrambenih proizvoda do automobila, zbog očekivanja da će njihove cijene dalje rasti.
Kako će se rat u Ukrajini odraziti na rast cijena u Hrvatskoj i svijetu?
U tjednu do 18. ožujka rasle su cijene gotovo svega, od dječje hrane do lijekova, a cijene šećera i luka porasle su za više od 13%, pokazuju podaci državne statističke agencije Rosstat.
Centralna banka Rusije cilja na inflaciju od 4 posto, što je u trenutnoj situaciji praktički nemoguće. Već je početkom invazije na Ukrajinu podigla referentnu kamatnu stopu s 9.5 posto na 20 posto, što je protuinflacijska politika, i bez tog poteza bi inflacija rasla puno brže. Procjenjuje se vraćanje inflacije na ciljanih 4 posto tek 2024.
Otvorena Moskovska burza
Nakon tri tjedna je otvorena i Moskovska burza, ali s brojnim ograničenjima. Među ostalim je dopušteno trgovanje za samo 33 od 50 dionica, zabranjeno je trgovanje strancima, a ograničeno je i tko od investitora iz Rusije može trgovati. Na dan otvaranja su ostvareni jako dobri rezultati za burzu i kompanije čijim se dionicama moglo trgovati.
Postupno su se ograničenja popuštala, ali još uvijek se ne može trgovati dionicama na kratki rok i burza je dnevno otvorena samo četiri sata. Nakon početnog rasta, cijene su opet u blagom padu.
Pokušava se ograničiti efekt sankcija
Rusija se pokušava othrvati utjecaju sankcija na njeno gospodarstvo i u tu svrhu koristi razne inovativne metode. Teška je to bitka koju može dobiti na duge staze, pogotovo po pitanju inflacije. Što rat u Ukrajini više traje, to sankcije više nagrizaju rusko gospodarstvo.
Naravno, Europa sankcijama i sebi stvara ekonomsku štetu. Ali to je i cilj sankcija, jer one mogu biti djelotvorne samo kada su gospodarstva dovoljno povezana da one mogu imati utjecaja. Kada EU i Rusija ne bi bile gospodarski i financijski povezane, onda ni sankcije ne bi imale smisla.
Tko će duže izdržati, još će se vidjeti.