Rusija podiže poreze kako bi platila rat. Analitičari: Sve će to platiti građani

Foto: EPA

Rusija se sprema povećati poreze firmama i potrošačima, a vlada tim potezom traži nove načine za financiranje vojne potrošnje dok se njezino ratno gospodarstvo suočava sa sve većim pritiscima, piše CNBC.

Opredijeljenost Kremlja za nastavak rata u Ukrajini ponovno je došla u fokus ovog tjedna nakon što je ministarstvo financija objavilo nacrt proračuna za 2026. godinu. Planovi potrošnje otkrivaju da će izdaci za obranu ostati uglavnom na istoj razini, ali će se financirati povećanjem poreza usred sve mračnijih prognoza gospodarskog rasta.

Novi porezi za financiranje rata

Prilikom predstavljanja proračuna, rusko ministarstvo financija navelo je kako u svrhu "financiranja obrane i sigurnosti" predlaže niz poreznih povećanja. Naglasili su kako je to bolja alternativa od dodatnog zaduživanja te način da se smanji proračunski deficit, koji bi 2026. trebao iznositi 1,6% BDP-a.

Među najvažnijim mjerama je planirano povećanje stope PDV-a s 20% na 22%. Udar na male firme bit će smanjenje praga za ulazak u sustav PDV-a sa 60 milijuna rubalja (oko 738.000 dolara) na samo 10 milijuna rubalja (oko 123.000 dolara). Uz to, ministarstvo je predložilo i uvođenje novog poreza na kockanje od 5%.

Predložena porezna opterećenja dolaze u trenutku kada vlada očekuje usporavanje gospodarskog rasta na samo 1,3% u 2026. godini. To je značajan pad u usporedbi s ekspanzijom od 4,1% zabilježenom 2024. godine te oštro smanjenje u odnosu na ranije projekcije koje su predviđale rast od 2,5% ove godine i 2,4% iduće.

Nacrt proračuna, koji još mora odobriti ruski parlament, Državna duma, sugerira da će se izdaci za obranu u 2026. godini neznatno smanjiti na 13 bilijuna rubalja (157 milijardi dolara). To je manje od postsovjetskog rekorda od 13,5 bilijuna rubalja (163 milijarde dolara) iz ove godine, pokazuju preliminarni podaci ministarstva financija do kojih je došao Reuters.

Analitičari: Teret pada na ruski narod

Analitičari smatraju da se ovim proračunskim prijedlozima ruskoj javnosti zapravo poručuje da plati rat protiv Ukrajine te upozoravaju da zemlja ulazi u razdoblje niskog rasta.

"Kako gospodarski rast stagnira i prihodi opadaju, Moskva više nije u stanju poticati fiskalni stimulans koji je potaknuo raniju ratnu ekspanziju, već prihvaća mjere štednje koje prijete daljnjem gušenju civilnog gospodarstva", istaknuo je u analizi ovog tjedna Alexander Kolyander, viši suradnik u Centru za analizu europske politike. "Moskovska financijska strategija za petu godinu rata je nedvosmislena... Kremlj će pokušati prebroditi situaciju bez velikih povećanja rashoda, umjesto toga prebacujući troškove rata na cijelo društvo", dodao je.

Novi proračun potvrđuje da "ruska javnost plaća rat", napisala je u svojoj analizi Alexandra Prokopenko, suradnica u Carnegie Russia Eurasia Centru. Istaknula je kako proračun za 2026. izgleda "sve više kao kompromis između ratnog tabora i ekonomista" te da će "račun platiti ruski narod, koji se suočava s daljnjim povećanjem poreza".

Prokopenko upozorava da nominalno smanjenje potrošnje na obranu u 2026. "zasigurno nije znak da Kremlj planira okončati svoj rat protiv Ukrajine".

"Proračunska potrošnja u kategoriji nacionalne obrane možda opada s 13,4 bilijuna rubalja ove godine na 12,6 bilijuna rubalja u 2026. (smanjenje od 4,2%), ali potrošnja u susjednoj kategoriji - nacionalna sigurnost i provedba zakona - raste s 3,46 bilijuna na 3,91 bilijun rubalja: povećanje od 13%", pojasnila je.

Borba s inflacijom i fokus na sigurnost

Ruska invazija na Ukrajinu, započeta 2022. godine, izazvala je tektonske promjene u gospodarstvu zemlje. Ogromna državna potrošnja na obranu i vojno-industrijski kompleks potaknula je gospodarski rast, ali i visoku inflaciju, koju dodatno pogoršavaju sankcije, nedostatak radne snage i ograničenja u opskrbi.

Rast cijena, posebice osnovnih namirnica, teško je pogodio ruske potrošače. Središnja banka pokušava obuzdati inflaciju visokim kamatnim stopama, no time povećava troškove zaduživanja za firme i, paradoksalno, dodatno koči gospodarski rast. Posljednji podaci za kolovoz pokazali su inflaciju od 8,1%, dok referentna kamatna stopa središnje banke iznosi 17%.

Ruski ministar financija Anton Siluanov ovog je tjedna za državnu agenciju TASS objasnio zašto se vlada odlučila na povećanje poreza. Istaknuo je kako je to bolja opcija od dodatnog zaduživanja, koje bi samo potaknulo inflaciju.

"Nekontrolirano povećanje javnog duga dovelo bi do ubrzane inflacije i, posljedično, povećanja ključne stope. Suprotno tome, odluka o uravnoteženju proračuna putem povećanja poreza daje Središnjoj banci prostor za ublažavanje monetarne politike. Ključna stopa ključna je za rast investicija i gospodarski rast", izjavio je Siluanov.

Na pitanje hoće li se obrambeni proračun povećati, Siluanov je dao naslutiti da će fokus vlade biti na nacionalnoj sigurnosti. Pojasnio je da se to odnosi na razvoj sustava protiv dronova, zaštitu kritične infrastrukture i pograničnih područja, kao i na jačanje prometne i kibernetičke sigurnosti. "Ukupna potrošnja u 2026. godini ostaje na razini usporedivoj s 2025. godinom, ali je viša od razine iz 2024. godine", zaključio je.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.