Gubici ruske vojske u Ukrajini naglo su porasli, s osjetnim rastom broja poginulih i nestalih u borbama, pokazuju procjene europskih i ukrajinskih dužnosnika, piše Financial Times. Taj trend dodatno smanjuje šanse za proboj na bojištu kakav želi ruski predsjednik Vladimir Putin.
Nagli porast gubitaka otežat će ruskim snagama održavanje iscrpljujućih ofenzivnih operacija, koje su na nekim dijelovima bojišnice usporile do tempa sporijeg čak i od bitke na Sommi u Prvom svjetskom ratu, navode analitičari.
Unatoč iznimno visokim novčanim poticajima, u Rusiji se ne prijavljuje dovoljan broj ljudi za rat u Ukrajini. Zbog toga Moskva sve češće regrutira optuženike i osuđenike, vrši pritisak na ročnike da potpišu ugovore nakon završetka obveznog služenja vojnog roka te ponovno šalje ranjene vojnike natrag na bojište.
Stope dezertiranja dosegnule su najvišu razinu od početka rata, koji ulazi u svoju petu godinu, prema podacima ukrajinske analitičke skupine Frontelligence Insight.
“Putin je vjerovao da će stalni pritisak duž široke bojišnice na kraju dovesti do sloma ukrajinske strane. No način na koji se ruske snage bore jednostavno ne može proizvesti operativno značajne proboje”, rekao je za Financial Times Michael Kofman, viši analitičar Carnegiejeve zaklade za mir.
Trendovi novačenja, dodao je Kofman, “sve jasnije pokazuju da će Rusija imati ozbiljnih problema s održavanjem ofenzivnog pritiska”.
I Ukrajina se suočava s nedostatkom ljudstva, što ju je prisililo da na pojedinim dijelovima bojišnice prepusti teritorij kako bi drugdje odbila ruske napade. Rusija pritom ima višestruko veću populaciju, što joj daje znatno širi bazen potencijalnih regruta.
Iako Moskva formalno ispunjava ciljeve novačenja od oko 35.000 ljudi mjesečno, čak 90 posto novih regruta u 2025. godini poslano je isključivo kao zamjena za poginule ili ranjene, rekao je nedavno Oleksandr Sirski, glavni zapovjednik ukrajinskih oružanih snaga.
Ruske vlasti tvrde da su prošle godine regrutirale 422.704 ljudi te su postavile slične ciljeve i za 2026. godinu.
U prosincu je Putin na sastanku s vojnim zapovjednicima izjavio da osvajanje četiriju djelomično okupiranih ukrajinskih regija “ide prema planu”. No, prema procjenama zapadnih i ukrajinskih izvora koje prenosi Financial Times, ruske snage taj napredak ostvaruju sporije i uz veće gubitke nego u bilo kojoj fazi dosadašnjeg rata.
Najistaknutije ruske ofenzive od trenutka kada je Moskva 2024. godine stekla inicijativu na bojištu napreduju brzinom od svega 15 do 70 metara dnevno. To je sporije nego u gotovo svim ratovima u posljednjih sto godina, navodi se u siječanjskom izvješću Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS).
Prema tom izvješću, u ratu je do sada poginulo najmanje 325.000 ruskih vojnika, što je pet puta više nego u svim ruskim i sovjetskim ratovima zajedno od Drugog svjetskog rata. Taj broj je najmanje dvostruko veći od ukrajinskih gubitaka na bojištu.
Ti su se gubici dodatno povećali posljednjih mjeseci. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je prošlog tjedna da svakog mjeseca pogine ili bude teško ranjeno između 30.000 i 35.000 ruskih vojnika.
Zapadni dužnosnici navode slične procjene ukupne ruske stope gubitaka, koja uključuje i lakše ranjene. Ukrajinski dužnosnici i analitičari ističu da Rusija bilježi sve veći udio nenadoknadivih gubitaka. “Ako se ovako nastavi, u samo nekoliko mjeseci mogli bi izgubiti 100.000 do 120.000 vojnika na prvoj liniji. Taj manjak neće moći lako popuniti”, rekao je Zelenski.
Intenzivno ratovanje dronovima, koje je obilježilo posljednju godinu sukoba, dodatno je otežalo ruskim snagama osvajanje teritorija bez velikih gubitaka. Prema izvješću latvijske vanjske obavještajne službe iz prošlog mjeseca, dronovi su odgovorni za 70 do 80 posto poginulih i ranjenih na obje strane.
Ruski zapovjednici guraju snage prema postupnim pomacima uz sve veće troškove, rekao je bivši ukrajinski časnik koji vodi Frontelligence Insight. “Oni svoje resurse guraju daleko iznad razumnih granica, što dovodi do gubitaka koji su često mogli biti izbjegnuti”, rekao je.
U suvremenim uvjetima ratovanja, dodao je, znatno veći dio tih gubitaka postaje nenadoknadiv. “Ranjeni vojnik vrlo brzo postaje teret kada se iznad područja nalaze deseci dronova koji promatraju ili izravno napadaju, dok je evakuacija iznimno rizična”, rekao je.
Umjesto mehaniziranih napada, ruske snage sve češće koriste pješaštvo, lake motorizirane napade i infiltracijske taktike kako bi probile ukrajinske položaje.
“U suštini, oni gubitke u tehnici mijenjaju za znatno veće gubitke u ljudstvu”, rekao je Kofman. “A kako je Rusija još ranije uspostavila jurišne postrojbe i sustav stalnog slanja novih ljudi na bojište, dugo ih nije previše brinulo trošenje tih ljudi”, dodao je.
One koji se ipak odluče prijaviti na bojište ruske vlasti privlače sustavom izdašnih bonusa, koji se velikim dijelom financiraju iz regionalnih proračuna.
Ti iznosi, koji mogu dosegnuti protuvrijednost nekoliko godina prosječne plaće, prošle su godine privremeno pali, da bi posljednjih tjedana ponovno naglo porasli, što analitičari tumače kao panične pokušaje regionalnih vlasti da ispune kvote novačenja.
U Hantijsko-Mansijskom autonomnom okrugu, najvećoj ruskoj regiji za proizvodnju nafte, ukupni paket za nove regrute iznosi oko 49.000 eura. U još 28 regija ponuđeni bonusi, u kombinaciji s ostalim isplatama, dosežu oko 29.000 eura.
“Dok god imaju novca za ugovore, ljudi će dolaziti”, rekao je visoki europski vojni dužnosnik. “Propaganda vjerojatno ima ograničen učinak. Ključno je da se stvarnost rata drži podalje od javnosti.”
Kako se rusko ratno gospodarstvo hladi, ti izdaci sve više opterećuju regionalne proračune, koji bi se mogli naći pod pritiskom da smanje isplate kad se usporavanje gospodarstva produbi. Kako bi uštedjela, Rusija je ograničila isplate obiteljima nestalih vojnika i sve češće ponovno šalje ranjene na bojište, navodi europski dužnosnik.
Prema procjenama Janisa Klugea, stručnjaka za Rusiju pri Njemačkom institutu za međunarodnu i sigurnosnu politiku, regije su prošle godine potrošile najmanje 500 milijardi rubalja na bonuse za novačenje.
Rusija i dalje može ispunjavati ciljeve novačenja ako nastavi davati apsolutni prioritet vojnoj potrošnji, rekao je Kluge. Samo bonusi za potpisivanje, koji se financiraju iz saveznih, regionalnih, lokalnih i dijelom korporativnih proračuna, čine oko 0,5 posto ruskog BDP-a.
“To je golema svota samo za novačenje ljudi, ali u kontekstu vojne potrošnje koja iznosi između 8 i 10 posto BDP-a, to je tek manji dio ukupnog troška rata”, rekao je. “Mogli bi to i udvostručiti i sigurno bi pronašli još ljudi.”
Izvješće koje je prošlog mjeseca objavio Bell, neovisni ruski medij, pokazuje da su za muškarce iz regija poput Burjatije i Tuve u Sibiru smrt u Ukrajini čak 25 puta vjerojatnija nego za muškarce iz Moskve. Mnogi su se prijavili boreći se za bogatije regije koje nude veće isplate.
“Već vidimo da brojne regije ulaze u minus. No s druge strane, što je više siromaštva, to je jeftinije regrutirati ljude”, rekao je Aleksandar Koljandr, viši analitičar Centra za europsku politiku, koji je sudjelovao u izradi izvješća za Bell.
Kofman upozorava da Rusija ovako ne može nastaviti unedogled. “Na kraju vam ponestane ljudi kojima je taj novac vrijedan rizika”, rekao je. “Rusiji nedostaje kvalificirane radne snage i nema neograničen broj muškaraca koji su spremni za odlazak u rat.”