Sve je započelo još 1972. godine, kada su liječnici tijekom analize krvi jedne trudnice otkrili nešto neobično – njezinim crvenim krvnim stanicama nedostajala je površinska molekula prisutna kod gotovo svih drugih ljudi, piše Sciencealert.
Pola stoljeća kasnije, ta je misteriozna molekularna zagonetka konačno riješena. Istraživači iz Ujedinjenog Kraljevstva i Izraela uspjeli su opisati potpuno novi sustav krvnih grupa, a svoja su otkrića objavili u radu 2024. godine.
Louise Tilley, hematologinja iz britanske Nacionalne zdravstvene službe, koja je osobno provela gotovo dva desetljeća istražujući ovu krvnu posebnost, izjavila je: "To predstavlja golemo postignuće i kulminaciju dugog timskog napora da se konačno uspostavi ovaj novi sustav krvnih grupa i da se rijetkim, ali važnim pacijentima, pruži najbolja skrb".
Iako većina ljudi poznaje samo sustav krvnih grupa ABO i Rh faktor (plus ili minus), ljudska krv je puno složenija. Postoji mnogo različitih sustava krvnih grupa koji se temelje na širokom spektru proteina i šećera na površini naših krvnih stanica.
Ove molekule, poznate kao antigeni, služe kao identifikacijski markeri koji našem tijelu pomažu razlikovati vlastite stanice od potencijalno štetnih, stranih stanica.
Upravo zbog toga je podudarnost ključna kod transfuzije krvi. Ako se markeri ne poklapaju, transfuzija koja bi trebala spasiti život može izazvati opasne reakcije, pa čak i smrt.
Glavne krvne grupe otkrivene su još početkom 20. stoljeća. Međutim, od tada su identificirane i brojne rjeđe, poput Er sustava opisanog 2022. godine, koje pogađaju samo mali dio populacije. To je slučaj i s ovom novootkrivenom krvnom grupom.
"Rad je bio težak jer su genetski slučajevi vrlo rijetki", objasnila je Tilley.
Istraživanja su pokazala da više od 99,9 posto ljudi ima antigen AnWj, upravo onaj koji je nedostajao pacijentici iz 1972. godine. Budući da se taj antigen nalazi na proteinu poznatom kao MAL (mijelin i limfocitni protein), znanstvenici su novi sustav nazvali MAL krvnom grupom.
Tim Satchwell, stanični biolog sa Sveučilišta West of England, pojasnio je složenost istraživanja: "MAL je vrlo mali protein s nekim zanimljivim svojstvima zbog kojih ga je bilo teško identificirati i zbog čega smo morali provesti višestruke linije istraživanja kako bismo prikupili dokaze potrebne za uspostavu ovog sustava krvnih grupa".
Kao konačnu potvrdu svog otkrića, tim je nakon desetljeća rada proveo ključni eksperiment: u AnWj-negativne krvne stanice umetnuli su normalan MAL gen, čime su uspješno stvorili nedostajući AnWj antigen na njihovoj površini.
Identifikacija genetskih markera iza MAL mutacije omogućuje testiranje pacijenata kako bi se utvrdilo je li njihova rijetka krvna grupa naslijeđena ili je posljedica nekog drugog medicinskog stanja. Ovo otkriće može imati presudan značaj jer takve rijetke krvne posebnosti mogu dovesti do ozbiljnih posljedica, a bolje razumijevanje spašava živote.
Cjelokupno istraživanje objavljeno je u znanstvenom časopisu Blood.