Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o stočarskoj proizvodnji u prošloj godini otkrivaju zabrinjavajuće trendove za domaće proizvođače. Iako je zabilježen prirast bruto proizvodnje mesa u svih pet grana stočarstva, detaljnija analiza pokazuje da se iza tih brojki krije ogroman rast uvoza, dok izvoz stagnira ili pada, piše N1 info.
Svinjogojstvo, koje je već pogođeno epidemijom afričke svinjske kuge (ASK), bilježi posebno tešku situaciju. Tijekom 2024. godine u Hrvatsku je uvezeno rekordnih 645.000 svinja, što je čak 20,6 posto više nego 2023. godine. Istovremeno, izvoz je pao za 10,3 posto, na 286.000 svinja. Zanimljivo je da je razlika između uvoza i izvoza gotovo ista kao i prije deset godina, 2015., kada je uvezeno 508.000, a izvezeno 148.000 svinja.
"Što se tiče svinjogojstva, domaća proizvodnja zadovoljava otprilike 50 posto vlastitih potreba", ističe Krešimir Kuterovac, ovlašteni agronom i poseban savjetnik za svinjogojstvo.
On naglašava kako se proizvodnja svinja na malim gospodarstvima smanjuje još od pojave afričke svinjske kuge 2023. godine, kada su postroženi uvjeti držanja. "Mnogi mali proizvođači ne mogu ispuniti te uvjete pa napuštaju proizvodnju, a nema novog investicijskog ciklusa koji bi nadomjestio pad proizvodnje. Tih malih proizvođača je puno pa je ta brojka značajna", objašnjava Kuterovac.
Prema njegovim riječima, jedini način za opstanak je podizanje biosigurnosti na visoku razinu. "Još uvijek proizvodimo značajnu količinu svinja na malim gospodarstvima, ali zbog ASK tamo će doći do pada. To se može nadomjestiti jedino novom proizvodnjom, a ako do toga ne dođe, jednostavno je nećemo imati", upozorava.
Slična situacija je i u govedarstvu, gdje je uvoz također veći od izvoza. Prošle je godine uvezeno 199.000 goveda, a izvezeno 121.000. Ipak, za razliku od svinjogojstva, u govedarstvu je izvoz rastao brže od uvoza - izvoz je bio veći za 33 posto, a uvoz za 17,1 posto u odnosu na 2023. godinu.
U peradarstvu je situacija nešto povoljnija. Broj izvaljenih pilića povećao se za 4,7 posto, a prirast peradi za 2,2 posto. Proizvodnja kokošjih jaja također bilježi rast te je prošle godine dosegnula gotovo 666 milijuna komada, što je stotinu milijuna više nego prije deset godina.
Kuterovac zaključuje da je ključni problem u neuređenom tržištu koje ne štiti primarne proizvođače, najslabiju kariku u lancu. Iako postoje zakoni i europske uredbe, Hrvatska ih, prema njegovom mišljenju, ne primjenjuje dovoljno dobro.
"Pa kad dođe bilo kakva kriza, poput ove s afričkom svinjskom kugom, poveća se jeftin uvoz pa pritom stradaju domaći proizvođači koji ne mogu proizvoditi po tim cijenama. To su damping cijene koje jednostavno krše i ugovor o pristupanju Hrvatske EU-u, a naša država to ne sankcionira, nego pušta da se sve to odvija kako se odvija. Mali proizvođači stradaju i nestaju s tržišta, a puno je teže stvoriti novog proizvođača nego sačuvati postojeće", poručio je Kuterovac.