JOŠ donedavno malo je tko povezivao poljoprivredu i IT sektor. No digitalizacija je posljednjih godina primjenu našla i u poljoprivrednoj proizvodnji pa su IT usluge danas dio formule uspjeha u poljoprivredi 21. stoljeća.
Jedan od onih koji su rano uočili poveznicu poljoprivrede i IT sektora je osnivač i direktor zagrebačke tvrtke Agrivi Matija Žulj. Nakon što je 10 godina radio za razne IT kompanije, Žulj se 2013. godine odlučio na zaokret u životu i radu - pokrenuo je vlastitu plantažu borovnica u rodnoj Kutini. Na prvi pogled promjena za koju se odlučio može djelovati radikalno, ali Žulj kaže da je ona zapravo bila samo nastavak njegove karijere, iako na novim temeljima.
Stvorili su aplikaciju koja poljoprivrednicima omogućuje da brzo reagiraju i zaštite usjeve
"Nakon 10 godina rada u IT sektoru želio sam pokrenuti nešto što će me ispuniti i gdje ću moći kreirati nešto novo od čega će koristi imati cijela zajednica. Rješenje sam pronašao u stvaranju softvera za jačanje poljoprivredne proizvodnje. Riječ je o aplikaciji Agrivi, kako sam nazvao i tvrtku, koja poljoprivrednicima omogućuje da donose kvalitetne i pravovremene odluke na temelju podataka o stvarnom stanju na poljima. Primjerice, zbog bolesti i štetnika poljoprivrednici imaju 20 do 40 posto manje prinose. No aplikacija Agrivi nekoliko ih dana unaprijed upozorava na mogućnost dolaska bolesti i štetnika, što i njima onda omogućuje da pravovremeno reagiraju. Važno je znati da samo jedan dan kašnjenja znači i jedan posto manje prinose", objašnjava za Index Žulj.
Dodaje kako se aplikacija koju je kreirao primjenjuje u brojnim poljoprivrednim kulturama. U nju se može unijeti sve što je poljoprivrednik radio na nekoj kulturi, čime se dobiva svojevrsno detaljno izvješće o uzgoju određene biljke. Na kraju tog procesa aplikacija može generirati i QR kod koji se zalijepi na proizvod pa potrošač koji kupuje poljoprivredni proizvod skeniranjem tog koda na pametnom telefonu može saznati sve o proizvodu koji kupuje. Agrivi je, dodaje, funkcionalnost tog QR koda implementirao i s kompanijom u Dubaiju, a posebno se važnom pokazala u vrijeme pandemije koronavirusa, kada je u prvi plan izbila i sigurnost hrane.
Njihovo softversko rješenje koriste i multinacionalne kompanije
"Na Zapadu je to već uobičajena praksa, potrošači žele znati kakav točno proizvod kupuju. Potpuna transparentnost u proizvodnji hrane polako se pojavljuje i u Hrvatskoj, iako kod nas to još uvijek ide sporo", ocjenjuje Žulj.
Softversko rješenje Agrivi danas je prisutno diljem svijeta, a posebno u Europi i SAD-u. Softver za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom uglavnom koriste profesionalni poljoprivrednici, ali i prehrambene kompanije i agrobanke, a dostupan je na 15 jezika. Među velikim kompanijama koje koriste softver Agrivi Žulj ističe američki Driscoll's i švicarski Nestle, kao i švicarski Helvetas koji ga koristi u svojim operacijama u Aziji.
"Digitalizacija poljoprivrede donosi brojne koristi kako proizvođačima hrane, kojima omogućuje veće prinose i zaradu, tako i kupcima njihovih proizvoda, kojima daje detaljan uvid u proizvodnju hrane, bolju informiranost i veću sigurnost", naglašava Žulj.
Digitalizacija može udvostručiti dobit u poljoprivredi
Procjene pokazuju, nastavlja naš sugovornik, da digitalizacija može povećati zaradu u poljoprivredi za 50 do 100 posto. Ne čudi stoga što penetracija digitalizacije u poljoprivredi posljednjih godina snažno raste pa sada u SAD-u, napominje Žulj, iznosi oko 30 posto, a u zapadnoj Europi 15 do 20 posto. U Hrvatskoj je, s druge strane, i dalje razmjerno slabo zastupljena i iznosi samo oko pet posto. No stvari se, kaže Žulj, i kod nas polako mijenjaju.
Stoga u Agriviju u nastavku digitalizacije poljoprivrede vide svoju šansu za daljnji rast i razvoj. To se, kaže Žulj, ponajprije odnosi na zapadnoeuropska i američko tržište, ali i na hrvatsko.
"Digitalizacija poljoprivrede raste i u Hrvatskoj. U našem poljoprivrednom sektoru se događa smjena generacija i mlađi poljoprivrednici pokazuju velik interes za digitalizacijom. Trend je, dakle, i ovdje prisutan, ali stvari se znatno sporije odvijaju nego u zapadnoj Europi i SAD-u", ističe 36-godišnji Žulj.
Žele ući u krug tri najbolja globalna rješenja za digitalizaciju poljoprivrede
Tvrtka Agrivi danas ima više od 40 zaposlenih. Velik dio njih su, kao i sam Žulj, IT stručnjaci, ali i agronomi, ekonomisti i zaposlenici drugih struka. Nakon sedam godina poslovanja u Agriviju ističu kako je razvojna faza startupa iza njih. Ističu da posluju u stotinjak zemalja svijeta te da urede, osim u Zagrebu, imaju i u Varšavi, Bukureštu i Londonu. U Agriviju napominju da je njihov softver konzultantska tvrtka Ernst&Young ovog mjeseca preporučila kao odličan alat za digitalizaciju nacionalne poljoprivrede. Upravo je digitalizacija poljoprivrede velika prilika za hrvatski agrar s obzirom na to da nam za to na raspolaganju stoje EU sredstva.
Agriviju je cilj, zaključuje Žulj, da se njihovo softversko rješenje, koje je, kaže, trenutno pozicionirano među 10 najboljih na svijetu, nađe među tri najbolja globalna rješenja za digitalizaciju poljoprivrede te da kompanija nastavi snažno rasti i zapošljavati nove ljude.