"ČLANSTVO u Hrvatskom generalskom zboru (HGZ) u potpunosti je dragovoljno. Članovi po slobodnoj volji pristupaju u članstvo te isto tako napuštaju članstvo u HGZ-u. HGZ broji 105 članova. U zadnjih 15 dana HGZ su napustila 4 člana", stoji u odgovoru koji smo dobili od Pavla Miljavca, čelnika organizacije hrvatskih generala, koji je za Index komentirao posljednje događaje u HGZ-u.
>> Što je Hrvatski generalski zbor? Dugo su bili politički redikuli s margine, a onda ih je ugledao HDZ...
Tajnovitu organizaciju HGZ financiramo s više od 420 tisuća kuna, no nejasno je čime se HGZ bavi i koji su točno njegovi članovi. U pisanom odgovoru čelnik te udruge pokušao nam je pojasniti svrhu postojanja ove udruge te financijske brojke koje se, kako smo se uvjerili, ne poklapaju. Pohvalili su se i kako su dobili jedan "europski projekt", u kojem će branitelje socijalizirati - izletima, a tvrde i kako problema među njihovim članovima i nema. No, krenimo redom.
Kažu da im samo za "hladni pogon" treba 100 tisuća kuna
Prije gotovo dva tjedna generali Ivan Tolj i Ivan Kapular podnijeli su ostavke u svim tijelima i članstvu zbog "ustaljenog nereagiranje te udruge na većinu pojava i događaja u društvu prema kojima je trebalo zauzimati jasan vrijednosni stav". Povod za odlazak bio je nereagiranje na slučaj dodjele priznanja Budimiru Lončaru. Četiri dana kasnije HGZ su napustili admiral Davor Domazet Lošo i general Mile Ćuk.
Lošo, jedan od utemeljitelja HGZ-a, otišao je jer je smatrao kako se HGZ treba baviti "korigiranjem političkih pitanja" a ne "prigodničarstvom i protokolima". Još prije HGZ je napustio general Željko Sačić i to zbog izostanka reakcije na prosvjed u Vukovaru. Sve je to opet vratilo HGZ u središte zanimanja hrvatske javnosti.
Miljavac je nakon ovih odlazaka pokušavao u javnosti ostaviti dojam da se u udruzi ne događa ništa strašno i da se radi na puno projekata kako bi "se preživjelo". U jednom od razgovora Miljavac je otkrio kao HGZ samo za hladni pogon treba 100 tisuća kuna. No čime se bavi HGZ, tko ga financira i na što troše toliki novac?
Treba im 102 tisuće kuna za "hladni pogon"
Miljavac u pisanom odgovoru za Index pojašnjava kako im godišnje samo za "hladni pogon" treba 102 tisuće kuna, od čega za zakupninu, odnosno najam prostora odlazi 28.490,94 kuna godišnje, a na pričuvu 18,648,12 kuna. Tu su još i stavke kao što su odvoz smeća, knjigovodstveni servis, voda i struja te održavanje prostora. U priloženoj tablici prezentirani su nam troškovi tog "hladnog pogona", no zanimljivo je kako računica na kraju tablice ne odgovara zbroju troškova. No to su generali pa im matematika, valjda, ne mora biti jača strana.
Dolaskom HDZ-a na vlast generali su dobili prostor od 316,50 metara kvadratnih na zagrebačkom Gornjem gradu, u Habdelićevoj 2 i to među krovnim državnim ustanovama. Na otvaranju su bili gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, tadašnji predsjednik vlade Tihomir Orešković te brojni tadašnji ministri.
Plaćamo ih 420 tisuća kuna godišnje, htjeli mi to ili ne
Samo prošle godine HGZ je dobio iz proračuna 420 tisuća kuna, donacijama su uspjeli prikupiti 30.650 kuna, a od članarina 21.600 kuna. S obzirom na to da HGZ za "hladni pogon" izdvaja četvrtinu dobivenog novca, pitanje je gdje troši ostatak novca.
Objašnjavaju nam kako dio ide za vijence i cvjetne aranžmane i to 4300 kuna godišnje, za državne svijeće 4320 kuna te za promo materijale 34.700 kuna. U prošloj godini imali su tri glavna projekta: edukaciju o Domovinskom ratu, obilježavanje značajnih datuma s Ministarstvom branitelja te rad na Zakladi koja zapošljava jednog čovjeka.
"Nacionalni program edukcije o Domovinskom ratu organizira se s Ministarstvom hrvatskih branitelja. Članovi HGZ-a održavaju stručna predavanja za profesore povijesti u srednjim i osnovnim školama na kojima se daje kompleksan uvid, sa strategijske razine, u različite aspekte stvaranja i razvoja Oružanih snaga RH te u različite aspekte vojnih aktivnosti i operacija tijekom Domovinskog rata", stoji u prvom projektu.
Projekti s Ministarstvom branitelja
Drugi projekt je obilježavanje značajnih datuma iz Domovinskog rata, koji provode zajedno s Ministarstvom branitelja. Treći projekt je Nacionalna zaklada.
"Ovom financijskom institucionalnom podrškom osigurano je zaposlenje poslovnog tajnika, stručne osobe na neodređeno i puno radno vrijeme. Ova osoba ima veliko značenje u radu HGZ-a. Poslovni tajnik obavlja administrativne i tajničke poslove, aktivno sudjeluje u izradi natječajne dokumentacije za prijavljene projekte, prati zakonske promjene vezane za rad udruga, operativno organizira razne aktivnosti HGZ-a te sudjeluje u radu Upravnog odbora i provođenju donesenih odluka", stoji u odgovoru.
HGZ se trudi ostaviti dojam kako nešto zaista rade, pa tako kažu da su u 2018. pokrenuli projekt "Aktivnosti za povećanje socijalne uključenosti i unaprjeđenje kvalitete življenja", a koji je, kažu nam, financiran iz Europskog socijalnog fonda (ESF). Projekt bi trebao početi ovog mjeseca, a trajat će dvije godine.
Europski novac za organizaciju izleta
"Cilj ovog EU projekta je povećati socijalnu uključenost i unaprijediti kvalitetu življenja hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata putem raznih aktivnosti", stoji u odgovoru, u kojem se pojašnjava kako je glavna aktivnost - izletništvo, a tu su i predavanja o nutricionizmu i zdravlju, sve u cilju uspješnog suočavanja sa stresom.
Počasnim članom Generalskog zbora proglasili Bandića, USKOK-ovog optuženika koji nije sudjelovao u ratu
Iako u statutu te udruge stoji kako članovi mogu biti jedino oni s činom generala ili admirala Oružanih snaga, njihov član je i Milan Bandić, iako nije aktivno sudjelovao u Domovinskom ratu. Naime, Miljavac je Bandića proglasio počasnim članom Generalskog zbora, a iskaznicu mu je dao Marinko Krešić.
Držali govore za višestrukog ubojicu Koradeu, slali delegaciju na sahranu zapovjednika Jasenovca
Hrvatski generalski zbor u početku je bila redikulozna organizacija gdje su glavnu riječ vodili Domazet-Lošo, Krešić, Rojs i Glasnović, a osnovani su u studenome 2005. godine. Držali su govore monstrumu Koradeu na njegovu sprovodu, slali službenu delegaciju na sahranu posljednjeg zapovjednika ustaškog logora Jasenovac, a policiji lažno prijavljivali krađu dokumenata.
Od njih su se javno distancirali generali Ante Gotovina, Petar Stipetić, Anton Tus, Rahim Ademi i Milenko Filipović. Dolaskom Tomislava Karamarka počinje uzlet ove udruge, za koju čak i Klemmova udruga Veterana Domovinskog rata javno kaže da je čisti politički projekt.
Predstavnici Hrvatskog generalskog zbora šokirali su tako velik dio hrvatske javnosti odlaskom na sprovod generalu Ivanu Koradeu, zagorskom monstrumu koji je ubio petero ljudi, a zatim presudio sebi.
Ispraćaji za Praljka i Koradea, a heroja Stipetića preskočili
"Što se dogodilo da te obuzdala tuga i tama? Ti koji si bio najsvjetliji heroj rata. Mi koji smo se uz tebe borili znamo da si svojim ratnim djelima zadužio domovinu, ta djela služe na čast tebi i domovini. Ali, ovdje smo i da izrazimo sućut svima kojima je zlo nanijela tama koja te obuzdala", stajalo je u pismu koje je na sprovodu pročitao tajnik Zbora Zdravko Vladanović. Krešić je tada rekao da je krimen na vladi jer je "napustila one koji su stvorili ovu državu".
"Nas iz Generalskog zbora nije bilo strah niti stid doći na ovaj sprovod jer se ne treba sramiti ljudi koji su stvarali ovu državu", rekao je tada Krešić, dodajući da im je general Ante Gotovina, kojem se sudilo u Haagu, rekao da se okupe i pomognu Koradeu.
"Pa kako se onda ne bismo skupili i došli na sprovod generalu Koradeu", rekao je Krešić novinarima nakon sprovoda, no Gotovina je to demantirao odmah sljedećeg dana naglasivši kako nije ništa poručio vezano za Koradea.
Krešić se našao među onima koji su se oprostili od Dinka Šakića, zapovjednika ustaškog logora u Jasenovcu koji je bio osuđen na 20 godina zatvora.
Hrvatski generalski zbor organizirao je komemoraciju za osuđenog ratnog zločinca generala Slobodan Praljka, a tada je bio organiziran i prigodni program.
Zanimljivo je kako HGZ, s druge strane, nisu organizirali svečanu komemoraciju za preminulog generala Petra Stipetića. Miljevac je tada objašnjavao da je to već učinilo Ministarstvo branitelja pa da nije bilo potrebe da se službeno uključuju u ispraćaj ovog generala.