Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je američkog predsjednika Donalda Trumpa da bi nastavak vojnih operacija protiv Irana bio “opasan i neprihvatljiv”, naglasivši ozbiljne posljedice koje bi takav potez mogao imati za globalnu sigurnost.
Prema informacijama iz Kremlja, Putin je tijekom telefonskog razgovora s Trumpom istaknuo kako bi obnova sukoba, osobito pokretanje kopnene operacije na iranskom teritoriju, predstavljala visok rizik ne samo za Iran nego i za širu međunarodnu zajednicu. Njegov savjetnik za vanjsku politiku Yuri Ushakov prenio je da Moskva upozorava na “teške posljedice” ako se borbe nastave unatoč postojećem primirju.
Napetosti su dodatno porasle nakon što je Trump ranije istog dana odbio najnoviji prijedlog Teherana o ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca, čime je blokada ostala na snazi, a sukob ušao u novu fazu zastoja.
U razgovoru dvojice čelnika dotaknuto je i pitanje pregovora. Putin je ocijenio da je produženje primirja “ispravna odluka” jer otvara prostor diplomaciji i stabilizaciji situacije. Trump je, s druge strane, iznio vlastitu procjenu dosadašnjeg tijeka vojne operacije.
Govoreći novinarima u Ovalnom uredu, Trump je rekao kako je s Putinom vodio “vrlo dobar razgovor”, dodajući da mu je ruski predsjednik čak ponudio pomoć u vezi s obogaćivanjem urana. Ipak, Trump je naglasio da bi radije vidio Rusiju angažiranu na okončanju rata u Ukrajini.
Istodobno, rat između Rusije i Ukrajine, koji traje već više od četiri godine, i dalje predstavlja jedan od ključnih globalnih sigurnosnih izazova, unatoč ranijim obećanjima američke administracije da će ga brzo okončati.
Američki ministar obrane Pete Hegseth izjavio je pred Kongresom kako su iranska nuklearna postrojenja “uništena”, što je izazvalo oštre reakcije i sumnje među zastupnicima tijekom saslušanja Odbora za oružane snage.
Zajedno s predsjednikom Združenog stožera, generalom Dan Caine, Hegseth sudjeluje u raspravama o prijedlogu obrambenog proračuna za 2027. godinu, koji predviđa rekordnu potrošnju Pentagona od 1,5 bilijuna dolara.
Sukob s Iranom, pokrenut u veljači bez odobrenja Kongresa, već je procijenjen na oko 25 milijardi dolara, što dodatno pojačava političke napetosti u Washingtonu. Zastupnici iz obje stranke traže jasnije odgovore o ciljevima, rezultatima i dugoročnim posljedicama vojne intervencije.
Hegseth je odbacio kritike, tvrdeći da upravo politička nesloga slabi američke napore. “Najveći izazov s kojim se suočavamo nisu vanjski neprijatelji, već neodgovorne i defetističke izjave pojedinih političara”, poručio je tijekom napetog saslušanja.
Iako i Trump i američka administracija naglašavaju želju za brzim rješenjem sukoba s Iranom, njihove izjave sugeriraju da bi kriza mogla potrajati.
Trenutačno se čini da su Sjedinjene Države i Iran u pat-poziciji. Washington ne pokazuje spremnost prihvatiti iranski prijedlog o otvaranju Hormuškog tjesnaca u zamjenu za prekid rata, ukidanje pomorske blokade i odgodu nuklearnih pregovora.
S druge strane, Teheran ne odustaje od svojih nuklearnih ambicija, što ostaje jedno od ključnih spornih pitanja i glavna prepreka postizanju trajnog rješenja.