Foto: Borna Filić/PIXSELL
ČELNICI sindikata javnih službi izvijestili su da je propao postupak mirenja s Vladom zbog neisplate uvećane osnovice u javnim službama, na što se Vlada obvezala sporazumom iz 2009., zbog čega sindikati najavljuju sudske tužbe i štrajkove.
Sindikati traže isplatu duga iz 2016. godine zaposlenima u javnim službama na temelju sporazuma iz 2009. koji su sklopili s Vladom. No, Vlada je u postupku mirenja to odbila tvrdeći da nema nikakvih temelja za potraživanja i da nikome ništa nije dužna, rečeno je na konferenciji za novinare, nakon neuspjelog pokušaja mirenja, održanog 12. svibnja. Sindikalci kažu da je zasad pokrenuto 50 privatnih i 26 sindikalnih tužbi protiv Vlade.
Sudske tužbe stajat će državni proračun dvostruki iznos
Sudske tužbe najmanje će dvostruko više stajati državni proračun nego da su ispunjeni zahtjevi prema zaposlenima, kaže predsjednik Nezavisnog sindikata srednjih škola Branimir Mihalinec koji je, u ime osam sindikata javnih službi, bio opunomoćen da sudjeluje u procesu mirenja.
Po Zakonu o radu, sindikati nakon neuspjelog pokušaja mirenja imaju pravo pokrenuti štrajk, no još nije dogovoreno kada i u kojem obliku će to učiniti. "Skloni smo vjerovati u neovisno hrvatsko sudstvo, da će suci suditi po pravu i pravnim propisima a ne po ekonomskim interesima koje će im predstaviti Vlada", rekao je Mihalinec.
Država ima novca za isplatu duga
Ustvrdio je da država ima novca za isplatu duga, ali ga koristi za pogodovanje i besplatnu radnu snagu (SOR-ovce) financijskim institucijama i bankama. U slučaju da se presude budu donosile u Banskim dvorima, a ne u sudnicama, sindikati su spremni poduzeti akcije za zaštitu cijele države od nasilja, poručio je Mihalinec.
Predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata Ivica Babić naglasio je da su potraživanja neupitna. "Ostaju nam na raspolaganje sudske instance i sindikalni alati, procijenit ćemo kada i što ćemo upotrijebiti, ali ćemo ustrajati na našem pravu. Nažalost, socijalni dijalog, u koji se svi zaklinju prije izbora, na vrlo je niskoj razini, ispod europskog prosjeka", rekao je Babić.
Radi se o moralnom pitanju
Vilim Ribić iz Matice hrvatskih sindikata ustvrdio je kako je država sporazumom iz 2009. godine oko 250.000 ljudi u javnim službama zamolila da pristanu na smanjenje plaća, što će im vratiti kada bude novca.
"Nikakve pravne smicalice ne mogu biti faktor koji tu obavezu mogu izbrisati. Mi od toga nećemo odustati jer je to primarno moralno pitanje. Građani moraju shvatiti da ih je vlastita država, kojoj plaćaju porez, prevarila. Sadašnja vlast kalkulira da će sudski sporovi trajati kako bi tu obvezu prebacila nekoj budućoj garnituri", smatra Ribić.
Ministar Marić na pregovorima mobitelom rješavao druge probleme
Osvrnuo se na ministra financija Zdravka Marića koji nije dao nikakav doprinos u pregovorima oko Sporazuma. "Na pregovorima je sjedio satima izgovorivši svega nekoliko rečenica, dok je mobitelom s pregovora pokušavao riješiti očito neke druge, veće probleme", rekao je Ribić.
Ovaj put Vladi su dali mišljenje da Sporazum nije valjan jer ga je Vlada donijela na telefonskoj sjednici te da zato što se zove sporazum to nije kolektivni ugovor. "Za kolektivni ugovor nije važno kako se zove, već što sadrži i iz čega proizlazi, a to su mirenje i štrajk iz kojih je upravo i ovaj Sporazum o osnovici za plaće proizašao", naglasio je Ribić i dodao: "Država se ponijela nemoralno prema vlastitim građanima, krug oko radničkih prava sve više se steže kroz sudove i politiku koju biraju građani ove zemlje".