Foto: Hina/Index
>> VELIKI INTERVJU Profesorica koja je prva upozoravala na Lex Agrokor: "Vlada je stvorila kaos"
>>PROFESORICA S PRAVA OBJASNILA "Ovo je 11 razloga zbog kojih ne može Lex proći"
"Neki pravnici tvrde da je ovakav ugovor uobičajen, no ja bih voljela kada bi za to iznijeli dokaze. Naime, kredit se može vezati uz određene okolnosti, no u ovom konkretnom slučaju kredit je uvjetovan tako da se državu faktički onemogućuje da promijeni izvanrednog povjerenika. Vlada kaže da ona može i dalje smijeniti Ramljaka, ali ne kažu što su posljedice tog smjenjivanja. Naime, u slučaju smjene Ramljaka, čitav ugovor dolazi na naplatu.
Država je praktički onemogućena da smijeni Ramljaka
Time je državi praktički onemogućeno da mijenja Ramljaka, čak i ako bi on loše radio svoj posao i time je vlada faktički onemogućena u vršenju svog zakonskog ovlaštenja i zakonske dužnosti da nadzire rad izvanrednog povjerenika. Takva ugovorna odredba doista ne doprinosi ugledu Hrvatske i tužno je što vlada u tome ne vidi nikakav problem,“ komentirala je za Index.
Zamolili smo je da nam prokomentira podršku dijela dobavljača Anti Ramljaku i spornom kreditu: "Dobavljači koji brane rad Ramljaka i Lex Agrokor su oni kojima se pogodovalo, koji su već namireni, a gdje su tisuće i tisuće drugih vjerovnika čije će se tražbine bitno smanjiti i koji će moći naplatiti svoju tražbinu tek prema uvjetima koji budu utvrđeni u nagodbi?
Oštećeni su vjerovnici koji nisu ništa dobili prije nagodbe
Ako dužnik nema dovoljno imovine da se namire tražbine svih vjerovnika, i ako vi jednom ili samo nekim vjerovnicima platite njihove tražbine, vi nužno oštećujete sve druge vjerovnike koji moraju čekati nagodbu i tko zna koliko dugo nakon nagodbe, jer će se nagodbom sigurno prolongirati rokovi isplate tražbina vjerovnika. Možda za jednu, dvije ili čak i više godina.
To je stavljanje vjerovnika u neravnopravan položaj i zato je odredba Lex Agrokora koja je to dozvolila protuustavna, jer se narušava jednakost pravnih subjekata koja je jedna od najviših ustavnih vrednota hrvatskog pravnog poretka", tumači Garašić.
Ramljak je smio ugovoriti primjenu stranog prava osim ako je htio izbjeći prava RH
Oko podvrgavanja ugovora o kreditiranju engleskom pravu Garašić kaže da je Ramljak formalnopravno smio ugovoriti primjenu stranog prava, ali ističe ako se utvrdi da je cilj ugovaranja stranog prava bio izbjegavanje primjene prava Hrvatske, tada hrvatski sud ne smije primijeniti ugovoreno strano pravo.
Garašić naglašava da u slučaju otvaranja insolvencijskog postupka, ugovori podliježu specijalnom režimu koje propisuje insolvencijsko pravo države u kojoj je insolvencijski postupak. U konkretnom slučaju to znači da izvanredni povjerenik ne može ugovorom koji bi zaključio s davateljima kredita i koji bi bio podvrgnut stranom pravu, izbjeći primjenu kogentnih (prisilnih) normi hrvatskog pravnog poretka.
"Taj važan element, oni koji nisu stručnjaci za stečajno, insolvencijsko pravo i posebno međunarodno stečajno pravo, često ne znaju ili zaboravljaju. Dominantna kolizijska norma u međunarodnom insolvencijskom pravu jest mjerodavnost prava države koja je otvorila insolvencijski postupak i ugovorom između izvanrednog povjerenika i pojedinih vjerovnika (kreditora), ne može se mijenjati pravna pozicija tih vjerovnika tako da se oštećuju drugi vjerovnici koji nisu imali mogućnost sudjelovati u ugovoru. Niti strani sud, u ovom slučaju engleski sud, ne bi mogao zanemariti to temeljno pravilo međunarodnog insolvencijskog prava", upozorila je.
Ovaj model roll upa protivan je ne samo ustavu nego i Lexu
S tim u vezi podsjećamo na mišljenje profesorice Garašić, izraženo i detaljno obrazloženo u njezinom ranijem intervju danom Indexu, da je model roll upa, prema kojem se davateljima novih kredita nakon otvaranja postupka izvanredne uprave osigurava da svoju tražbinu nastalu prije otvaranja postupka izvanredne uprave namire u stopostotnom iznosu, a koji je ugovoren spornim ugovorom o kreditiranju, protivan ne samo hrvatskom ustavu, nego i Lex Agrokoru.
"Naime, time se vjerovnici koji nisu imali financijskih sredstava da nakon otvaranja postupka izvanredne uprave financiraju Agrokor oštećuju, a privilegiraju oni koji su takva sredstva imali, pri čemu su tako privilegirani vjerovnici u pravilu kreditne institucije i jake kompanije. Čak se ni u iznimno lošem Lex Agrokoru ne može naći uporište za takvu tešku diskriminaciju vjerovnika koju je učinila izvanredna uprava,“ smatra ona.
Pravo koje privilegira nije pravo
Garašić ističe i zakonsku obavezu suda koji vodi postupak izvanredne uprave da tijekom čitavog postupka nadzire zakonitost rada izvanrednog povjerenika.
I na kraju, Garašić kaže "da pravo koje nije pravedno, pravo koje jedne privilegira, a druge oštećuje, u suštini nije pravo. Hrvatsku mnogo više vole oni koji žele jasna i jednaka pravila za sve, a mnogo manje oni koji samo za neke uvode posebna pravila koja obezvređuju temeljna pravna načela, gubeći iz vida opći interes", poručila je.