JOŠ kada su se u veljači pojavili prvi slučajevi zaraženih koronavirusom, u Hrvatskoj je to izazvalo svojevrsnu šopingmaniju jer su ljudi počeli stvarati zalihe u slučaju do dođe do prekida opskrbe trgovina ili zabrane kretanja.
>> Od panike do negiranja opasnosti: Kako nas koronavirus čini nerazumnima?
To nije bio samo dojam jer su nam povećane promete u trgovinama potvrdili i sami trgovački lanci koji su primijetili da građani osim osnovnih namirnica, poput brašna i šećera te konzervi, pojačano kupuju i sredstva za čišćenje i dezinfekciju.
>> Zavladala panika, šire se snimke i fotografije praznih dućana u Zagrebu
Kako se dobar dio trgovine odvija preko granice, određena zabrinutost oko poremećaja u lancima opskrbe nije neutemeljena.
Drago Munjiza: Postoji mogućnost da dođe do poremećaja u opskrbi
Upitali smo Dragu Munjizu, konzultanta s dugogodišnjim iskustvom u maloprodaji, koji sada vodi trgovački lanac Lonia, postoji li mogućnost da dođe do poremećaja u opskrbi.
"Naravno da postoji. Trgovina je često prekogranična djelatnost i manjak u jednoj zemlji stvara problem u drugoj uz dodatni psihološki efekt budući da je ljudska bića strah nepoznatog, a ova situacija je u zoni nepoznatog i za struku. Lanci dobave su jednako krhki kao što su i transport i turizam, s odmakom od 3 do 4 zalihe na skladištu i trgovinama”, kaže Munjiza i dodaje da nije loše da građani imaju određene “kućne” zalihe jer “roba neće propasti”.
Što su robne zalihe i koliko ih imamo?
U slučaju ozbiljne krize država može “aktivirati” i robne rezerve, koje upravo i postoje radi raznih kriznih situacija, elementarnih nepogoda i sličnog. Vrijednost državnih robnih zaliha, kako stoji u izvješću za 2018. godinu, iznosi nešto više od 500 milijuna kuna.
“Sveukupna vrijednost roba robnih zaliha (strateških i tržišnih zaliha) na dan 31. prosinca 2018. godine iznosi 511.666.279,65 kuna, što je za 9,74% više nego u 2017. godini. Do značajnog povećanja tržišnih zaliha – neprehrambenih proizvoda došlo je iz razloga promjene Bilance strateških robnih zaliha i smanjenja količine naftnih derivata koje se čuvaju u strateškim robnim zalihama”, navodi se u izvješću.
Brašno, sol, konzerve...
U robnim zalihama nalaze se najrazličitiji prehrambeni i neprehrambeni proizvodi što se vidi i iz robe koju su nabavljali 2018. godine. Te su godine, na primjer, nabavili 70 tona džema, 125 tona brašna, 460 tona soli, 40 tona ribljih konzervi itd.
“U strukturi strateških robnih zaliha u 2018. godini najveću vrijednost čini 15 vrsta proizvoda (85,19% ukupnih zaliha) dok ostali proizvodi čine 14,81% ukupnih zaliha. Najveću vrijednost čini pšenica 18%, eurodizel gorivo 16%, višenamjenske cisterne 8%, kukuruz, juneće meso u živom i šatori po 6%, šećer 5%, cjelodnevni suhi obrok i mesne konzerve po 4%, pumpe za vodu i mlazno gorivo po 3%, svinjsko meso u živom i riblje konzerve 2% te kontejneri za stanovanje i plovila 1%”, stoji u izvješću.
Nadamo se da situacija ipak neće eskalirati do te razine da će biti potrebno aktivirati robne rezerve te da će redovna opskrba, usprkos mjerama opreza koje će biti potrebne radi zaustavljanja epidemije, funkcionirati normalno.
Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus
Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.