Prije 21 godinu Dalićka je preko Škegre ušla u politiku. Je li ovo njezin kraj?

Dosadašnji poslovni put Martine Dalić obilježilo je žongliranje između javnog i privatnog sektora, omogućivši joj tako status najbogatije ministrice koja se trudi ostaviti dojam stroge, uspješne i nadmoćne profesionalke. Dalić, rođena 1967. godine u Velikoj Gorici, srednju školu, prirodoslovno-matematičku gimnaziju, završila je u Zagrebu, gdje je upisala i Ekonomski fakultet, iako joj je prva želja bila, kako je izjavila, postati inženjerka. Diplomirala je 1990. godine te se uskoro zaposlila kao asistentica na Katedri za organizaciju i menadžment na tamošnjem Ekonomskom fakultetu.

 

 

 

Magistrirala je nakon četiri godine iskoristivši porodiljni dopust da obrani radnju. ''Osjećala sam odgovornost prema instituciji u kojoj sam bila zaposlena pa sam učila i obranila magistarski rad, kao što bih to učinila i da nisam bila odsutna. Ne bih se dobro osjećala da mi je vrijeme prošlo samo u mijenjaju pelena'', izjavila je Dalić u jednom intervjuu. 

 

No doktorat, koji će obraniti na splitskom fakultetu, morat će pričekati 2012. godinu. Godinu dana nakon obrane magisterija, Dalić pravi prvi zaokret u karijeri te se zapošljava kao načelnica u Ministarstvu financija, a 1997. godine postaje pomoćnica za makroekonomske analize i prognoze tadašnjeg ministra Borislava Škegre, koji će je godinama kasnije zdušno braniti nakon afere sa savjetničkim plaćama u Agrokoru u veljači ove godine. ''Rad na fakultetu bio je moja želja, ali onda se pokazalo da se u izgradnji države, koju smo svi toliko željeli, može puno direktnije sudjelovati. Tako sam odlučila napustiti fakultet i zaposliti se u Ministarstvu'', objasnila je Dalić svoj odlazak s Ekonomskog fakulteta.

 

 

Nakon što HDZ gubi vlast 2000. godine, Dalić odlazi u privatni sektor - zapošljava se u PBZ-u kao glavna ekonomistica gdje se zadržala do siječnja 2004. godine. Na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa dvije godine - od 2004. do 2006. - predavat će predmet javne financije. Ovom angažmanu vratit će se 2012. godine u istoj instituciji, ali s novim predmetom - osnove ekonomije i javne financije. 

 

 

Povratkom HDZ-a na vlast, 2004. godine u javni sektor vraća se i Martina Dalić napredujući na mjesto državne tajnice u Ministarstvu financija te državne tajnice na čelu Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU-a, gdje će se zadržati do 2008. godine. U to vrijeme, od ožujka 2005. godine postaje i članica Pregovaračkog tima za pregovore o pristupanju RH Europskoj uniji u kojem je do 2008. godine obavljala dužnost zamjenika glavnog pregovarača i vodila pregovore u poglavljima oporezivanje, carinska unija, financijske i proračunske odredbe i financijski nadzor. U timu ostaje do 2011. godine, a u međuvremenu od 2008. do 2010. godine postaje i predsjednica uprave Partner banke poduzetnika Bože Čule, koji je otkrio kako ju je na to mjesto preporučio Borislav Škegro, tadašnji predsjednik Nadzornog odbora Partner banke.

 

 

Kad je premijerka Jadranka Kosor krajem 2010. godine vršila rekonstrukciju vlade, Dalić dolazi na mjesto smijenjenog ministra Ivana Šukera. Tu funkciju obnašat će do prosinca 2011. godine. Na parlamentarnim izborima te godine nosi HDZ-ovu listu u 7. izbornoj jedinici i postaje saborska zastupnica, no dolaskom Tomislava Karamarka na čelo HDZ-a postaje nezadovoljna i 2014. godine napušta HDZ jer smatra da stranka ''nema dovoljno snage niti odlučnosti iskoračiti izvan ustaljenih političkih obrazaca koji se svode na puko ponavljanje da je Vlada nesposobna, dnevno političko kritizerstvo i bavljenje prošlošću'', kako je objasnila u otvorenom pismu. U to vrijeme pokrenula je i blog koji će kasnije izbrisati.

 

Nakon saborskog mandata postaje stalni savjetnik za upravljanje javnim financijama u Međunarodnom monetarnom fondu. ''To je logičan nastavak nakon što sam istupila iz HDZ-a. I ranije sam rekla da se ne namjeravam baviti politikom. Neću sudjelovati na listama i neću se baviti politikom'', izjavila je Dalić kada je odlazila iz sabora. No izvan hrvatske politike nije izdržala dugo.

 

 

2016. godine postaje potpredsjednica vlade i ministrica gospodarstva, malog i srednjeg poduzetništva i obrta. Na to mjesto je došla s reputacijom stručnjakinje s iskustvom u privatnom sektoru, doktoratom i više znanstvenih članaka. No unatoč iskustvu bavljenja javnim poslovima Dalić ipak, čini se, pravila obavljanja javnih funkcija ili ne razumije ili ne poštuje.

 

''Volim biti upućena u detalje svakog posla i tako suradnicima dajem do znanja da ih cijenim i razumijem. Srećom, mnogi kvalitetno i predano rade svoj posao, ne štede se jer, kao i ja, vjeruju da rade za opće dobro'', rekla je u jednom intervjuu iz drugog mjeseca ove godine potpredsjednica vlade na pitanje kako motivira suradnike. No u tom radu za opće dobro nije joj smetalo pobrinuti se i za ono privatno što se pokazalo ubrzo nakon što je zasjela u ministarsku fotelju. Naime, Dalić je predložila da se Ina kupi prodajom udjela u HEP-u dok je njen suprug Niko Dalić sjedio u upravi Ine. Ovaj evidentni sukob interesa Dalić jedva da je okrznuo. 
 

Za privatno dobro Dalić se itekako znala pobrinuti, o čemu govori i njena imovinska kartica.
 

Zajedno sa suprugom Nikom Dalićem raspolaže stanom od 140 kvadrata u Zagrebu s garažom koji je vrijedan gotovo dva i pol milijuna kuna. Dalićka s mužem posjeduje i kuću na moru, u Petrčanima kod Zadra, čija je površina 240 četvornih metara, a njenu je vrijednost procijenila na tri i pol milijuna kuna. Uz to, njen suprug u Petrčanima ima i dva zemljišta koja zajedno vrijede gotovo 800 tisuća kuna. Supružnici Dalić imaju i ušteđenih 72.650,00 eura i 445.791,00 kuna, što zajedno iznosi gotovo milijun kuna, kolekciju umjetnina vrijednu 30 tisuća kuna te automobil Nissan Juke, vrijedan 100.000 kuna.

 

 

''Ono što kod nje jest izrazita karakteristika, što se meni tada dopadalo, jest da svakom u lice kaže što misli", izjavila je Jadranka Kosor, koja joj je prva dala izvršnu funkciju u vlasti imenovavši je svojom ministricom. No bahatost u pristupu prema javnosti, novinarima i kolegama nije joj u budućnosti donijela previše simpatija. Hrvatska udruga za odnose s javnošću proglasila ju je jednom od najgorih komunikatora za 2018. godinu. 

 

Posebno je to došlo do izražaja prilikom rasprave o termoelektrani na Perući kad se obrušila na saborskog zastupnika Mira Bulja koji je utvrdio da se pogoduje stranim investitorima te da će plinovi zagaditi cijelu Cetinsku krajinu. Dalić mu je vidno uzrujana odgovorila: ''Moja je djedovina ispod tog jezera, a vi se brinete za iseljavanja. Može vas biti sram. Ne mogu više slušati ove laži.'' Patroniziranje i omalovažavanje sugovornika taktika je koju Dalić stalno primjenjuje, no pitanje je koliko će joj nakon ovog otkrića pomoći. 

 

''Predstavnici oporbe trebaju otići na Kamenita vrata, zapaliti svijeću i zahvaliti što su imali sreće da nisu morali rješavati ovaj problem. A što bi u tom slučaju bilo s radnim mjestima, dobavljačima, poreznim prihodima, gospodarskim rastom, možemo vrlo jasno razaznati temeljem kompetencija, ideja i rješenja koje je oporba pokazala u proteklih godinu dana'', još je jedna od karakterističnih izjava koju je ministrica Dalić dala u veljači ove godine odgovarajući na kritike i zahtjev oporbe za njezinom smjenom.

 

 

Samohvala i pretjerana samouvjerenost karakteristike su koje ju prate i kad govori o privatnom životu. Dalić je sa suprugom u braku već 25 godina, a imaju dvoje djece. 

 

''Nisam osoba koja stvari radi polovično. U poslu sam strastvena. To je za moju okolinu možda teško jer očekujem da se svi maksimalno trude. Ne pravim razliku između radnog i neradnog vremena pa se vjerojatno može reći da posao nosim kući'', rekla je u intervjuu za Gloriju gdje je sebe opisala kao superženu - osobu koja malo spava, stalno radi, stiže kuhati vikendom, drugi porodiljni koristila je samo dva mjeseca, u slobodno vrijeme trči, vikendom prati novosti u ekonomskoj znanosti…

 

Uzori su joj Margaret Thatcher i Franjo Tuđman. ''U nekom mirnodopskom političko-liderskom smislu mislim da je dobrom dijelu ljudi koji su na desnom političkom spektru uzor Margaret Thatcher. Pri tome mislim na njezinu sposobnosti da jednu polubolesnu ekonomiju zahvaćenu apatijom transformira u jedno od najsnažnijih gospodarstava na svijetu'', rekla je u jednom intervjuu Dalić. No, ironično, njen najveći potez, guranje Agrokora u krilo države, upravo je suprotan onome za što se njezin uzor Margaret Thatcher zalagala.

 

 

Jasno, povod ovoliko opsežnom pisanju biografije aktualne potpredsjednice hrvatske vlade je Afera Hotmail koju je ovog tjedna otkrio Index. U mailovima koje je Dalićka razmjenjivala sa svojim prijateljima - brokerima, konzultantima, odvjetnicima - vidi se da su oni pisali ono što će kasnije postati poznato kao Lex Agrokor. Zakon su, dakle, pisali ljudi koji nisu imali nikakav formalni legitimitet za to, nisu potpisali nikakve ugovore niti išta slično. A posebno je u cijeloj priči zanimljivo što su baš ljudi koji su zakon pisali u tajnosti nakon što je izglasan dobili unosne ugovore u poslovima vezanim za Agrokor. Drugim riječima, obogatili su se zahvaljujući zakonu koji su pisali.

 

Najveća afera u Plenkovićevoj vladi, a o čemu posljednjih dana pišu svi mediji, Dalić (još uvijek) nije koštala fotelje. Iako su njene izjave kontradiktorne, iako je uhvaćena u laži, a mailovi pokazuju potpunu netransparentnost, Dalić odbija dati ostavku. Dapače, tvrdi da u toj prepisci nema ništa nova te da se preko nje pokušava srušiti nagodbu koja bi trebala biti donesena u srpnju. No to je samo jedan u nizu spinova Martine Dalić s obzirom na to da su ona i vlada u više navrata sami govorili kako je nagodba odvojena od politike.

 

Usprkos svim dokazima koji upućuju na javnu i nedvosmislenu političku odgovornost Martine Dalić, ona još uvijek uživa premijerovo povjerenje. Samo je pitanje do kada. Naime, nakon svega što je objavljeno posljednjih dana, teško je zamisliti da bi Martina Dalić mogla imati (uspješnu) političku budućnost. A svakog dana, što je i više nego jasno, postaje sve teži i teži uteg Plenkovićevoj vladi kojoj je voda došla do grla.

 

No hoće li Plenković i dalje držati ovaj uteg i utapati se s njim ili će ga otpustiti i pokušati ostati na površini u olujnom moru hrvatske politike, pokazat će budućnost. I to vrlo bliska.