NAKON što je Index nedavno objavio kako njegovatelji ratnih invalida primaju mjesečnu plaću od 3800 kuna (uz sva prava iz radnog odnosa), dok njegovatelji civilnih invalida primaju mjesečnu naknadu od 2500 kuna (ne plaću te nemaju prava iz radnog odnosa), sad smo doznali da ratni invalidi uz njegovatelja dobivaju još i veliki doplatak za njegu. Kad se sve zbroji, ratni invalidi za njegovatelja i još za dodatak za njegu i pomoć druge osobe ukupno primaju 7624 kune.
To nam je potvrđeno u Ministarstvu branitelja, u kojem su nam odgovorili da ratni vojni invalidi uz njegovatelja dobivaju još i doplatak za njegu i pomoć druge osobe, što iznosi za invalide I. stupnja 3.824,90 kuna, a II. stupnja 2.524,43 kune.
"Pravo na njegovatelja mogu ostvariti samo HRVI iz Domovinskog rata I. skupine, dok pravo na doplatak za njegu i pomoć druge osobe mogu ostvariti HRVI iz Domovinskog rata I. do IV. skupine i to nakon što se vještačenjem razvrstavaju na jedan od dva stupnja. Vještačenje obavlja Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom", stoji u odgovoru Ministarstva branitelja.
Kontaktirali smo Pravobraniteljicu za osobe s invaliditetom, Anku Slonjšak, te smo je pitali kako komentira ovakvu razliku u pravima invalida, te što je učinila po pitanju da se prava civilnih i ratnih invalida izjednače. Otkrila nam je i da civilni invalidi dobivaju doplatak za njegu, ali je on daleko manji pa iznosi maksimalno 600 kuna.
Hrvatska ignorira UN koji traži da se prava osoba s invaliditetom izjednače
"Osobe s invaliditetom, čiji je invaliditet posljedica različitih uzroka, npr. ozljede ili bolesti nastale izvan ratnog djelovanja, često nas pitaju zašto su naknade na osnovi invaliditeta veće za hrvatske ratne vojne invalide od naknada za osobe s identičnim stupnjevima invaliditeta. To smatraju diskriminacijom. Potreba izjednačavanja položaja osoba istog stupnja invaliditeta neovisno o uzroku njegova nastanka (rat, ozljeda, bolest i dr.) aktualna je posljednjih dvadesetak godina", navodi pravobraniteljica.
Kaže kako je ona u godišnjim izvješćima upućivala Hrvatskom saboru prijedloge za izjednačavanje prava svih osoba s invaliditetom. Na problem je, navodi, upozorila i u Paralelnom izvješću o provedbi UN-ove Konvencije o pravima osoba s invaliditetom koje smo podnijeli UN-ovom Odboru za prava osoba s invaliditetom.
Smatra da RH po tom pitanju nije poduzela potrebne korake ni postupila prema preporukama UN-ova Odbora koji je preporučio da se prava osoba s invaliditetom izjednače neovisno o uzroku njegovog nastanka.
Osoba s najtežim stupnjem invaliditeta (IV. stupanj oštećenja funkcionalnih sposobnosti) u sustavu socijalne skrbi može, ističe, ostvariti naknadu u maksimalnom iznosu od 1.500 kn (osobna invalidnina) i to ukoliko udovoljava ostalim kriterijima propisanima Zakonom o socijalnoj skrbi i ne može istovremeno ostvariti doplatak za pomoć i njegu.
Doplatak za njegu ratnim invalidima do 3800 kn, a civilima maksimalno 600 kuna
"Takva je naknada u nominalnom iznosu veća za HRVI (prvenstveno kada se radi o osobama s najtežim stupnjevima invaliditeta), s tim da se neke od tih naknada mogu kumulativno ostvarivati. Prema našim saznanjima, kad govorimo o naknadi za njegovatelja, kod HRVI s najtežim stupnjem invaliditeta ona iznosi 3.800 kn, dok je u sustavu socijalne skrbi naknada za status njegovatelja 2.500 kn. Kada govorimo o doplatku za pomoć i njegu kod HRVI, najveći iznos je 3.800 kn, a smanjeni iznos je 2.500 kn, dok je za osobe s invaliditetom drugih uzroka (civilnih) doplatak za pomoć i njegu u punom iznosu 600 kn, a smanjenom 450 kuna", rekla nam je Anka Slonjšak.
Pravobraniteljica ističe kako je temeljno pitanje koje RH treba urediti izjednačavanje prava za osobe s invaliditetom neovisno o uzroku nastanka invaliditeta, odnosno regulirati ih u odnosu na težinu/stupanj invaliditeta.
Način izjednačavanja prava ne bi, kaže, trebao umanjivati prava HRVI.
"I ako želimo imati pravedan sustav, to bi se moglo urediti tako da se na osnovi invaliditeta osiguraju jednaka prava svima neovisno o uzroku nastanka. Mi smo prije više godina proučavali i europske prakse po ovom pitanju pa uređenje slično našem prijedlogu imaju i druge zemlje. Naime, svaka zemlja uređuje prava na osnovi invaliditeta sukladno ekonomskoj moći i gospodarskim prilikama. Istovremeno osobama se za sudjelovanje u ratu i zbog posljedica sudjelovanja osiguravaju posebni dodaci po toj osnovi, ali oni nemaju karakter naknada na osnovi invaliditeta", rekla je pravobraniteljica.
Smatra da bi i RH na sličan način mogla razriješiti ovo pitanje uz prethodno provedene stručne javne rasprave.
Roditelji njegovatelji jedva preživljavaju
"Dodatne naknade ili uvećane iznose koje država daje osobama s invaliditetom čiji je invaliditet posljedica stradavanja u obrani hrvatske države kao svojevrsno obeštećenje trebalo bi odvojiti od osnove invaliditeta. Svim osobama s invaliditetom neovisno o njegovom uzroku trebalo bi osigurati onu razinu naknada i socijalnih usluga koja im je potrebna, što sada nije slučaj", navodi pravobraniteljica.
Istovremeno roditelji koji imaju status njegovatelja tražili su od ministrice socijalne politike, Nade Murganić, da im naknada za roditelje njegovatelje bude osobni dohodak, odnosno plaća, tako da roditelj može biti kreditno sposoban, da ima dozvoljen minus, a tražili su i povećanje naknade koja je sad ispod minimalne plaće te i dalje iznosi 2500 kuna.
"Tražili smo da imamo sva prava sukladna Zakonu o radu kao i svaki drugi radnik u Hrvatskoj. Roditelji njegovatelji 24 sata dnevno brinu o djeci, a dosta je djece koja su vitalno ugrožena, s cerebralnom paralizom, djece koja su na respiratoru, a status njegovatelja je uvijek isti i jedva preživljavaju", rekla je za Index Suzana Došen Rešetar iz udruge Sjena, koja je pokrenula peticiju za izjednačavanje prava roditelja njegovatelja s pravima njegovatelja ratnih invalida.