Po Kocsisevim riječima, Mađarska akademija znanosti pristupila je objavaljivanju te, kao i etničkih karata drugih dijelova Panonskoga bazena, jer mađarska javnost nije bila upoznata s etničkim činjenicama i etničkom genezom Panonskoga bazena.
Etnička karta panonskoga prostora Hrvatske četvrta je karta iz toga niza, a donosi etničku sliku stanovništva u mjestima panonskoga dijela Hrvatske 1991. i 2001. te etnički sastav njezinoga istočnoga dijela 1941. Karta je prikazana u mjerilu 1:400.000, a na njezinoj poleđini osam je manjih karata koje prikazuju etničku sliku panonskoga dijela Hrvatske 1495., 1784., 1880., 1910., 1931., 1941., 1991. i 2001.
Povjesničar Ive Mažuran, koji se bavi posebice poviješću slavonskoga dijela Hrvatske, smatra da je karta dobar temelj za daljnja istraživanja etničke slike ukupnoga panonskoga prostora. Kao jedan od nedostataka karte Mažuran je spomenuo da se nigdje ne navode Židovi koji su živjeli na tome prostoru te da se nedovoljno razaznaje da većih naselja njemačkoga stanovništva na tome prostoru nije bilo prije 1867., odnosno prije Austro-ugarske nagodbe.
Istaknuti hrvatski geograf Ivan Crkvenčić istaknuo je pak da karta značajno pridonosi boljemu poznavanju hrvatske povijesti i temeljne administrativno-etničke mreže panonskoga dijela Hrvatske.