U Hrvatskoj je danas predstavljen prvi Dnevnik dijabetesa, projekt kojim liječnici i ljekarnici žele pomoći oboljelima u boljoj kontroli bolesti i smanjenju komplikacija.
Projekt je predstavljen na konferenciji u zagrebačkom hotelu Zonar, a iza njega stoji Udruga za zdravstvenu pismenost uz podršku više stručnih društava i institucija.
Prema podacima CroDiab registra za 2024., u Hrvatskoj je evidentirano 384.980 osoba s dijabetesom, od čega njih 322.572 boluje od dijabetesa tipa 2. Stručnjaci upozoravaju da velik broj oboljelih još nema postavljenu dijagnozu te procjenjuju da u Hrvatskoj zapravo živi oko pola milijuna ljudi s dijabetesom.
Dnevnik dijabetesa zamišljen je kao praktičan vodič za pacijente, ali i pomoć zdravstvenim djelatnicima u praćenju bolesti.
Prvo izdanje bit će tiskano u 80.000 primjeraka i distribuirano ordinacijama obiteljske medicine, bolnicama, klinikama, zavodima i ljekarnama diljem Hrvatske.
Predsjednica Udruge za zdravstvenu pismenost Ljiljana Ćenan rekla je da je cilj pacijentima na jednom mjestu pružiti najvažnije informacije o bolesti na jednostavan i razumljiv način.
"Dnevnik može služiti i liječnicima kao podsjetnik na preporučene algoritme skrbi za bolesnike sa šećernom bolešću", rekla je Ćenan.
Najavila je i posebna predstavljanja za pacijente kroz udruge diljem zemlje kako bi se oboljele educiralo o korištenju dnevnika i važnosti praćenja bolesti.
Predsjednica Hrvatskog endokrinološkog društva Silvija Canecki-Varžić upozorila je da dijabetes zahtijeva stalnu uključenost pacijenta, od prehrane i tjelesne aktivnosti do redovitog praćenja glukoze i terapije.
Istaknula je i problem tzv. "diabetes burnouta", odnosno psihološkog umora od bolesti.
"Ključ uspjeha je kvalitetna edukacija, razumijevanje bolesti i aktivna suradnja između bolesnika i zdravstvenog tima", rekla je Canecki-Varžić.
Dodala je da Dnevnik dijabetesa nije samo mjesto za evidenciju nalaza nego alat koji pacijentima pomaže bolje razumjeti vlastitu bolest i aktivnije sudjelovati u liječenju.
Predsjednica Hrvatske ljekarničke komore Ana Soldo rekla je da projekt dodatno jača multidisciplinarni pristup liječenju dijabetesa.
Naglasila je da ljekarnici, kao najdostupniji zdravstveni djelatnici, imaju važnu ulogu u ranom prepoznavanju bolesti, edukaciji pacijenata i praćenju terapije.
"Redovito i pravilno uzimanje terapije značajno utječe na dugoročne ishode i prevenciju komplikacija", rekla je Soldo.
Zamjenik predsjednika Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma Miro Bakula upozorio je da dijabetes nije samo problem povišenog šećera u krvi.
"Oko 90 posto bolesnika ima i metabolički kardiorenalni sindrom, odnosno povišene masnoće, hipertenziju, pretilost ili povećanu tjelesnu masu", rekao je Bakula.
Dodao je da između početka bolesti i postavljanja dijagnoze često prođe tri do pet godina pa mnogi pacijenti već imaju razvijene komplikacije u trenutku otkrivanja bolesti.
Projekt su podržali i Ministarstvo zdravstva te Hrvatski zavod za javno zdravstvo.