Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je ovih dana dao iznenađujuću izjavu u sklopu intervjua za američki portal Axios. Ukratko, na pitanje je li spreman napustiti predsjedničku funkciju nakon završetka rata, odgovorio je potvrdno.
"Ako završimo rat s Rusijom, da, spreman sam ne kandidirati se", rekao je Zelenski.
Nije proteklo puno vremena kako bi analitičari dali svoja tumačenja. Ugrubo, postoje dva glavna tumačenja.
Jedan dio analitičara vjeruje da se ukrajinski predsjednik iskreno odlučio ne kandidirati na izborima iz raznih razloga. Među njima je svakako najvažnije spomenuti pritisak zapadnih partnera, pogotovo SAD-a (ali i nekih drugih), koji iz različitih razloga više ne vide Zelenskog kao prvog čovjeka Ukrajine. U nedavnom članku u Guardianu pisalo je kako je američki potpredsjednik Vance pokušao stupiti u kontakt s generalom Zalužnim, a u cilju da se pripremi smjena ukrajinskog predsjednika.
Ako su te informacije točne, a sve je više takvih informacija, jasno je da je Zelenski napravio "puni krug" u zapadnim očima, gdje je u tri godine od hrabrog i odlučnog došao do statusa nepoželjnog. Kako je došlo do toga da je sada predsjednik Zelenski nepoželjan partner, tema je za sebe. Ono što je zanimljivo jest da je i Moskva nekoliko puta u svojim obraćanjima inzistirala na novim izborima u Ukrajini, smatrajući da je mandat predsjednika Zelenskog nelegitiman, odnosno da je istekao. Međutim, kako Ukrajina ne može u vrijeme izvanrednog stanja osigurati izbore, Zelenski je ostao na predsjedničkoj poziciji.
Drugi dio analitičara vjeruje da je ova izjava ukrajinskog predsjednika samo "PR trik" kako bi se pokazalo da ukrajinski predsjednik ne drži do svoje pozicije i kako bi se opovrgnula teza među opozicijom u Ukrajini, ali i na Zapadu, da sve političke akcije koje Kijev poduzima nisu vođene s ciljem da se očuva predsjednika na vlasti. To se odnosi na sve nedavne akcije vezane za agenciju za borbu protiv korupcije, pritisak na bivšeg predsjednika Porošenka, slanje generala Zalužnog u London itd. Drugim riječima, ovom izjavom ukrajinski predsjednik želi pokazati da mu je jedino bitno poraziti neprijatelja, a ne održati se na vlasti.
Također, dodatno analizirajući izjavu, ukrajinski predsjednik se nije a priori odrekao kandidature, već je izrazio "spremnost". Moguće da se to odnosi na ispunjenje nekih uvjeta zbog kojih bi se predsjednik Zelenski bio spreman odreći nove kandidature. Međutim, to još uvijek nije poznato. Osim toga, predsjednik je dao još jednu zanimljivu izjavu koju je ponovio nekoliko puta posljednjih dana. Rekao je da je spreman raspisati izbore čim započne primirje. Vraćajući se na početak teksta, ta izjava je daleko značajnija.
Ova izjava je u skladu sa zahtjevima i Zapada, ali i Moskve, koji inzistiraju na poštivanju demokratskih procesa. Naravno, Moskvi, ali ni Washingtonu nisu ti procesi pretjerano bitni, ali vide to kao zgodan alat kako bi povećali pritisak na ukrajinskog predsjednika, nadajući se da neće biti predsjednik nakon nekih budućih izbora.
Kijev je posljednjih godina rezolutno odbijao mogućnost izbora. Dosljedno su naglašavali kako čak i ako se dogodio prekid vatre, to ne znači ukidanje izvanrednog stanja u zemlji. U nekim ranijim tekstovima je spomenuto kako Kijev ne može raspisati izbore dok traje izvanredno stanje, a izvanredno stanje ne može biti ukinuto dok traje rat. U posljednje vrijeme je Kijev ipak naglašavao da je izbore moguće raspisati tek kada se uspostavi primirje. Jasno, to je služilo i kao još jedna poluga političkog pritiska na Moskvu, koja je među zahtjevima za prekid rata tražila i raspisivanje izbora u Ukrajini. U tom kontekstu, moguće je da su ove izjave predsjednika Zelenskog tek početak predizborne kampanje.
U svakom slučaju za održavanje izbora potrebno je primirje. Ono što nije zanemarivo, upravo najava da se možda neće kandidirati na novim izborima nakon što završi rat, može biti još jedan pokušaj da se dodatno izvrši pritisak na Moskvu, koja inzistira na novim izborima. To također pokazuje "fleksibilnost" Kijeva, odnosno pokazuje da je Kijev spreman biti pragmatičan u svojim stavovima. Ono na što SAD i Rusija računaju jest da će novim izborima ili dobiti novog predsjednika na kojeg će imati veći utjecaj ili da će eventualno političkom destabilizacijom Ukrajine utjecati na strukture kako bi postigli svoje ciljeve.
Ono što je problematično i što pokazuje svu složenost geopolitičke "igre" jest što Zapad vjerojatno traži stabilnijeg i fleksibilnijeg partnera za pregovore, dok Rusija izbore vidi kao priliku za slabljenje ukrajinskog otpora. Dakle, radi se o dva naizgled suprotna interesa koja će biti vrlo teško pomiriti. Dodatno, čak i da predsjednik Zelenski odluči odustati od novih izbora, pitanje je koliko je realno pronaći kandidata koji bi bio fleksibilniji i stabilniji u suradnji sa Zapadom te koji će biti spreman na kompromis prema Rusiji, s obzirom na težinu rata koji se odvija.