Screenshot: YouTube
HRVATSKO je društvo polarizirano što otežava dijalog, a on je ključan za zaštitu najranjivijih skupina, rekao je povjerenik Vijeća Europe (VE) za ljudska prava Nils Muižnieks koji je ovaj tjedan u Zagrebu razgovarao s vladinim dužnosnicima i nevladinim udrugama o čemu će sastaviti izvješće.
Pozivom političkim liderima da grade tolerantno i uključivo društvo i pošalju jasnu poruku protiv nasilja, diskriminacije i netolerancije Muižnieks je sažeo rezultate prvog posjeta Hrvatskoj u sklopu redovitih obilaska 47 zemalja članica paneuropske organizacije.
Snimanje stanja ljudskih prava u Hrvatskoj bilo je usredotočeno na područje medijskih sloboda, migracija i pravosuđa u tranzicijskom društvu kakvo je hrvatsko koje je zbog ratnog sukoba 90-ih snažno polarizirano.
Tranzicijsko i postkonfliktno društvo
"Polarizacija u postkonfliktnom društvu ima drukčije značenje nego u društvu koje takav sukob nije prošlo", rekao je povjerenik VE u razgovoru za Hinu.
Podsjetio je na vrlo složenu povijest Hrvatske s manjinama i susjedima kazavši: "Zato su ljudi daleko više zabrinuti polarizacijom u takvom kontekstu nego drugdje".
Zabrinut je izvješćima o etničkoj netrpeljivosti, govoru mržnje i drugim oblicima zločina iz mržnje uperenih protiv nacionalnih manjina, napose Srba, zatim Židova i Roma.
To ugrožava društvenu koheziju i pluralizam i vlasti trebaju početi otvoreni dijalog sa svim stranama da zaustave polarizaciju, poručio je.
Pohvalio je čvrst hrvatski zakonodavni okvir za zaštitu nacionalnih manjina koji može poslužiti kao model u Europi, ali zabrinjava ga 11-postotno smanjenje novca za nacionalne manjine i smatra da "takvu odluku treba promijeniti".
"Bio sam vrlo dobro primljen", rekao je pošto je razgovarao s potpredsjednikom vlade Božom Petrovom, ministrima pravosuđa i kulture Ante Šprlje i Zlatkom Hasanbegovićem, sa zamjenicima ministra unutarnjih poslova i socijalnih pitanja, s državnim odvjetnikom Dinkom Cvitanom, pučkom pravobraniteljicom Lorom Vidović, s mnogo nevladnih udruga i predstavnika civilnog društva.
Pozdravio je regionalnu suradnju u progonu zločina počinjenih u doba rata i napore da se ta suradnja poboljša i ojača. Izvor zabrinutosti je, međutim, sudbina više od 2800 ljudi, većinom Roma, koji su ostali bez državljanstva ili im prijeti gubitak državljanstva.
To treba biti "prioritetno pitanje" koje mora riješiti hrvatska vlada, upozorio je povjerenik koji nakon posjeta zemljama članicama sastavlja izvješće s preporukama vladi.
Hrvatska prolazi teško gospodarsko razdoblje i reforme su potrebne no treba voditi brigu o nejednakostima, odgovorio je na pitanje o ugroženim socijalnim pravima.
"Nejednakosti su loše za gospodarstvo. Nejednakosti će dodatno otežati plan da se ostvari zdravo gospodarstvo", rekao je i pozvao da se prati koja je od najranjivijih skupina najviše pogođena, primjerice žene, djeca, starije osobe, manjine.
"Hrvatska ima čvrstu strukturu za poštivanje ljudskih prava", kroz ured pučke pravobraniteljice, smatra povjerenik VE. Zadovoljan je što se proračunska sredstva za tu instituciju nisu smanjila, već povećala, rekao je i poručio da "to budi nadu" jer pučka pravobraniteljica zvoni na uzbunu kada su ugrožena prava najranjivijih.
"Da bi se smanjio učinak mjera štednje jedan od načina jest dijalog između svih skupina društva", no u društvu u kojem je prisutna polarizacija "taj dijalog je otežan", upozorio je.
Medijske slobode
U području medijskih sloboda dva su aspekta zabrinjavajuća: smjene urednika i uprave javnog radija i televizije te ukidanje novca za neprofitne medije.
"Smjene nisu samo povezane s profesionalnim (standardima) već iza stoji i politika", rekao je za Hinu povjerenik koji će pratiti kakve će druge promjene slijediti i kakva će biti uređivačka politika javnog radija i televizije.
"Pluralizam javnih medija i neovisnost regulatora ključni su elementi za očuvanje i zaštitu medijskog pluralizma i medijskih sloboda", upozorio je.
O ukidanju sredstava za neprofitne medije ministar kulture Hasanbegović rekao je "To je eksperiment, prekinuli smo taj eksperiment", izvijestio je povjerenik o svome razgovoru s ministrom kojemu je izrazio zabrinutost zbog takve odluke.
"To je bila dobra praksa i nejasno mi je zašto se prekida. To je obrazac po kojem se odvijaju i drugi događaji koji bude zabrinutost u (očuvanje) pluralizma", rekao je Hini.
Kada režete novce za civilna društva, manjine, kulturu i neovisne medije, pitanje se postavlja zašto se to radi. Često se čuje objašnjenje da je razlog proračun, no "to budi zabrinutost", rekao je.
"Ako se istodobno erodira pluralizam, ako je atmosfera u društvu polarizirana, raste etnička netrpeljivost, ako je prisutan govor mržnje i zločini iz mržnje to potiče ljude da se povlače u sebe, boje se", rekao je te izrazio nadu da će vlasti povući te odluke. U razgovoru s ministrom Hasanbegovićem povjerenik VE izrazio je zabrinutost zbog napada na novinare, jer su to napadi na demokraciju i "treba im ozbiljno pristupati".
Javni govor koji opravdava napade na novinare opasan je i štetan za medijske slobode i demokraciju, ističe i dodaje: "Ministar ima posebnu odgovornost za promicanje više tolerancije, za promicanje uključivanja (svih skupina) i odgovornost da zauzme čvrstu poziciju protiv govora mržnje".
Muižnieks je upoznat s time da ministra kulture ne prihvaća dio intelektualne i kulturne sredine, no ne može suditi o njegovu povijesnom radu.
Međutim, zabrinut sam zato "što povijesne rasprave počinju plašiti manjine, a to utječe na društvenu koheziju i prava manjina i općenito na toleranciju", rekao je za Hinu.
Migracije
U području ljudskih prava migranta povjerenik VE koji tu dužnost obanaša već četiri godine, izražava zabrinutost predloženim zakonom kriminalizacije pružanja pomoći ilegalnim migrantima i poziva na dijalog između nevladinih udruga i čelnika granične policije.
Mužniekis je posjetio prihvatne centre Ježevo i Porin te poziva vlasti da otvore novu zgradu u Ježevu jer je stara pretrpana.
Također poziva hrvatske vlasti da ukinu naplaćivanja migrantima troškove pritvora i deportacije.
Iako je dosad tek šačica ljudi zatražila azil u Hrvatskoj, povjerenik poziva hrvatske vlasti da razviju dugoročnu i sveobuhvatnu politiku integracije migranata u društvo jer se kao članica Europske unije Hrvatska obvezala prihvatiti svoju kvotu izbjeglica predviđenih za relokaciju.