Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ovih je dana iznio ključne elemente "Plana pobjede", za koji je naveo kako će funkcionirati ako zapadni partneri prihvate prijedloge iz tog plana. Konkretno, prema ukrajinskom predsjedniku, mnogo toga u tom planu ovisi o odlukama SAD-a. Sukladno tome, Zelenski je u SAD-u rekao da je kraj rata bliži nego što se misli. No, tijekom predstavljanja plana, bilo je i izjava za koje bi se moglo reći da su kontradiktorne.
Je li Zelenski kontradiktoran?
Prema planu, Zapad bi trebao ojačati ukrajinsku vojsku uz dozvolu da Ukrajina može koristiti zapadno oružje za gađanje ciljeva u Rusiji. S druge strane, Zelenski kaže da bi Ruska Federacija trebala biti prisutna na idućem mirovnom summitu u studenom, kada bi se, prema planu, rat i okončao. Moskva je već izjavila da neće prisustvovati tom događaju.
Naravno, ove dvije izjave proturječe jedna drugoj. Dozvola za udare zapadnim oružjem po ciljevima na ruskom teritoriju vrlo vjerojatno ne bi ubrzala rat, a niti bi prisilila Rusiju na pregovore. Osim toga, vrlo vjerojatno ni sama dozvola za takvim zahtjevom ne bi dovoljno vojno ugrozila Rusku Federaciju, a u političkom smislu bi dodatno otežala bilo kakvu ideju o pregovorima.
Rusija vjerojatno neće pristati na ultimatume
Kad bi se donijela takva odluka, po izjavama Kremlja, to bi bio još jedan prelazak "crvene linije". Naravno, Zapad i Ukrajina su tu liniju nekoliko puta već prešli tijekom ovog rata, stoga se vjeruje da zapravo Kremlj neće poduzeti nešto čime bi se dodatno eskalirala situacija.
No, bez obzira na to kakav bio odgovor Kremlja, čak i da se na stranu stavi mogućnost dodatne eskalacije, vrlo bi politički bilo teško opravdati ulazak u pregovore s Ukrajinom i Zapadom, dok ta strana dodatno pooštrava vojnu aktivnost.
To bi za Kremlj, kao i u slučaju upada u Kursku oblast, bio svojevrstan ultimatum. Ako je nešto sasvim izvjesno u tome svemu, onda je to da Kremlj neće pristati ni na kakve ultimatume, čak i ako se samo radi o prividu. To znači da će se rat nastaviti.
Postoji samo jedan način da se rat odmah zaustavi
U teoriji koja uzima realne okolnosti, postoji samo jedan način da rat odmah stane. To je da se rat zaustavi duž prve crte bojišnice, iako su i Ukrajina i Rusija službeno protiv te opcije.
Takav ishod bi bio moguć kada bi postojao koordinirani pritisak Zapada, ali i Kine. Međutim, iako postoje načelni mirovni planovi, takav pritisak ne postoji. Baš kao što nema znakova da postoji početna točka za pregovore.
Još uvijek nema odobrenja na udare duboko u Rusiji
Vraćajući se na "Plan pobjede", ključna je odluka Zapada da odobri gađanje ciljeva na ruskom teritoriju zapadnim dalekometnim oružjem. Međutim, još nema znakova da će Bijela kuća promijeniti svoj stav i dati takvu vrstu dopuštenja Kijevu.
U američkim medijima se moglo pročitati kako je takvo eksplicitno odbijanje "pogoršalo odnose između saveznika". Predsjednik Ukrajine, kao i neki predstavnici europskih zemalja, snažno traže takvu dozvolu, prvenstveno od Amerike.
No, prema dostupnim informacijama, Bijela kuća i Pentagon smatraju da Kijev nije dao uvjerljive argumente kojima bi takvo dopuštenje poboljšalo izglede Ukrajini u ratu. Smatra se da bi učinak bio nevrijedan rizika eskalacije.
Osim toga, moguća je vjerojatnost da SAD nema dovoljno raketa tipa ATACMS koje bi dugoročno pomagale Ukrajini, što znači da bi riskirali da vrlo brzo isprazne zalihe takvih raketa.
Zanimljiva teza ukrajinske oporbe
U tom kontekstu, pojedini zastupnici iz redova opozicije u ukrajinskom parlamentu iznijeli su zanimljivu tezu. Bivši glavni tužitelj Jurij Lucenko ju je iznio na društvenim mrežama. Prema toj tezi, Zelenski je svjestan da SAD njegov "Plan pobjede" neće prihvatiti. Odnosno, plan je nerealno pretjeran, s ciljem da se dobije odbijenica od Bijele kuće.
U takvom scenariju, Kijev kao i često do sada, direktno prebacuje pritisak na SAD i Zapad generalno, s ciljem da za tešku situaciju na frontu "okrivi" kolebljivu politiku Zapada. U tom slučaju, Zelenski bi za unutrašnju javnost Ukrajine iskoristio tu zapadnu odbijenicu kako bi prikazao građanima da nema izbora nego sudjelovati na mirovnim pregovorima s Ruskom Federacijom, uz vrlo vjerojatno nepovoljne uvjete, odnosno teritorijalne ustupke.
Postoji li "Plan B" ako Amerika odbije "Plan pobjede"?
U tom kontekstu, mogli bi se dogoditi nekakvi mirovni pregovori nalik onima u Istanbulu. Znakovito je i to da je predsjednik Ukrajine izbjegao odgovoriti postoji li "plan B" ako SAD ne odobri korake napisane u "Planu pobjede".
Prema nekim medijima, "Plan pobjede" je navodno bio i uvjet Bijele kuće kako bi uopće razmotrila davanje dopuštenja, kao i izjava da rat može završiti u studenom.
U svakom slučaju, Zelenski je plan iskoristio za domaću javnost: da pokaže kako postoji mogućnost pobjede ako Zapad dopusti udare po ruskom teritoriju i time prebaci odgovornost o daljnjem razvoju situacije na Zapad; te za globalnu javnost: da je Ukrajina spremna na pregovore s Ruskom Federacijom i da je Kremlj taj koji odbija pregovarati.