AKO JE suditi po izvještajima vodećih televizija i novina, ali i propagandi koja dolazi iz vlade Andreja Plenkovića, hrvatsko predsjedanje Europskom unijom je nešto silno važno. To, doduše, nema nikakve veze sa stvarnošću.
"Ovaj povijesni sastanak će stvoriti dobru atmosferu za našu vezu u idućih šest mjeseci", rekao je danas premijer Andrej Plenković na zajedničkom sastanku hrvatske vlade i Europske komisije predvođene Ursulom von der Leyen.
Bio je to formalni početak hrvatskog predsjedanja Europskom unijom. Plenković i vlada te dio medija definitivno pokušavaju uvjeriti hrvatske građane da je to doista "povijesni događaj", čime se skreće pažnja s ključnog pitanja - koje će koristi građani RH imati od svega toga?
Hrvatska je po automatizmu došla na čelo EU-a
Prije nego što ponudimo odgovor na to pitanje, treba podsjetiti da se odluka o redoslijedu predsjedanja donosi temeljem dogovora u Vijeću Europske unije i da svaka članica EU-a treba dobiti svoje ravnopravno mjesto u rasporedu, što znači da je Hrvatska na red došla po automatizmu. Nema govora da je riječ o nekom velikom diplomatskom uspjehu Plenkovićeve vlade. Hrvatska je jednostavno, u skladu s dogovorom članica, dobila svojih šest mjeseci na formalnom čelu EU-a.
>> Hrvatska će predsjedati Europskom unijom. Što to uopće znači?
Kada će Hrvatska preuzeti predsjedanje Europskom unijom, odlučeno je na Europskom vijeću krajem srpnja 2016., kada je Plenković bio još običan zastupnik u Europskom parlamentu te on na to nikako nije utjecao. Naime, Velika Britanija je zbog Brexita odustala od predsjedanja EU-om koje je trebala preuzeti u drugoj polovici 2017., a trebalo je i dodati novu članicu Hrvatsku, pa je tada sastavljen raspored predsjedanja sve do kraja 2030. godine.
Plenkovićevo šepurenje pred kamerama
Dakle, jasno je da Plenković predsjedanje pokušava napuhati i predstaviti važnijim nego što jest, baš kao i svoje zasluge u svemu.
Znakovito je da ga u tome prati dio medija, prakticirajući grozničavo i paradno praćenje svega povezanog s predsjedanjem. Čini se da bi praćenje predsjedanja moglo postati konkurencija čak i katoličkim misama, iako se većinom radi o pokaznim vježbama europske politike, kao što su zajedničke sjednice, pompozna dočekivanja na Markovom trgu, večere na Pantovčaku itd. Takvo usmjeravanje pažnje javnosti također pomaže da se medijski prostor oduzme previranjima u HDZ-u, radu vlade, preslagivanjima na političkoj sceni, raspadu zdravstvenog sustava i svemu drugom što Plenkovićevoj vladi ne ide u korist. Ceremonijali Europske unije nisu baš prijelomna vijest.
Jedino što gledamo je kako se Plenković šepuri pred kamerama u svojem omiljenom ambijentu, što ipak nije od nacionalne važnosti.
Koliko vlada igra na kartu predsjedanja Europskom unijom da Plenkovića do parlamentarnih izbora i/ili izbora u HDZ-u pretvori u europskog državnika kojem bi bio grijeh ne dati još jedan premijerski mandat svjedoči i službeni spot u povodu predsjedanja. U tri minute i devet sekundi uspjeli su udrobiti priče o djedovini i hrvatskim inovacijama te kravati i ulasku Hrvatske u EU kao "povratku kući", a cijela stvar je toliko sladunjava i nerealna u odnosu na hrvatsku stvarnost i povijest da izaziva transfer neugode. Spot građane u osnovi žele uvjeriti da je Hrvatska u kojoj žive ona iz fantazija premijera Plenkovića, u kojima nitko ne kopa po kontejnerima.
Berlin nadgleda Zagreb
Prava priča je ono što se događa iza kulisa, a novinarima je odavno poznato da će Hrvatska ovo predsjedanje Europskom unijom odraditi pod tutorstvom Njemačke, koja onda preuzima predsjedanje u drugoj polovici ove godine.
Berlin će pažljivo paziti da službeni Zagreb ne izazove neke nove sukobe u regiji tijekom predsjedanja i da se ne upusti u, primjerice, otvoreno ucjenjivanje Srbije, što bi Angela Merkel zamjerila, kao što je zamjerila i Lex Perković. Od Zagreba se očekuje da svoje zadatke odrađuje unutar okvira njemačke ideje da je proširenje EU-a na Zapadni Balkan potrebno i da tome ne smeta.
Hrvatska već počinila dva gafa
Hrvatska je u deset dana od početka predsjedanja Europskom unijom sama uspjela proizvesti dva posve nepotrebna skandala, koji su se lako mogli izbjeći.
Prvi je video podrške Kolindi Grabar-Kitarović u predsjedničkoj kampanji koji je snimila Julienne Bušić, a HDZ promovirao na društvenim mrežama, a drugi je stavljanje USKOK-ovog optuženika Milana Bandića i državnog odvjetnika Dražena Jelenića u istu ložu u HNK-u. Hrvatska je tako na svoje probleme s ekstremnim nacionalizmom, s korupcijom i s neovisnošću pravosuđa podsjetila u trenutku u kojem je u Zagrebu velik broj stranih novinara.
Ipak, to su zasad samo manji, ali znakoviti gafovi, pa će biti zanimljivo pratiti što će Plenkovićeva vlada i HDZ uprskati u predsjedavanju EU-om.
Predsjedanje prvenstveno podrazumijeva obavljanje tehničkih zadaća
Predsjedanje Vijećem Europske unije članici omogućava da: 1. predlaže i određuje agendu, 2. posreduje kod institucionalnih kompromisa, 3. koordinira usklađivanje nacionalnih politika i 4. administrira i upravlja Vijećem Europske unije.
Od te četiri ovlasti samo prva ima određenu političku težinu, dok su ostale administrativne, odnosno tehničke zadaće.
Naravno, predsjedanje Europskom unijom jest prilika da se članica pokaže u dobrom ili lošem svjetlu. Prednost predsjedanja Vijećem Europske unije je što se mogu pokazati pregovaračke i koordinacijske vještine, što bi za Hrvatsku i njene diplomatske kvalitete i kapacitete mogao biti značajan izazov.
Hrvatska je već pokazala da nema kapacitete da sama obavi sve zadaće koje nosi predsjedanje pa je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel na sebe preuzeo pregovore o financijskoj konstrukciji Europske unije. To je postalo jasno u izjavama nakon sastanka Michela s Plenkovićem, a pokušano je biti predstavljeno kao nešto uobičajeno. Nema sumnje da će i Europska komisija i Berlin priskočiti Hrvatskoj u pomoć kada budu smatrali da je potrebno.
Zakašnjele pripreme
A čini se da će trebati jer pripreme za predsjedanje nisu išle glatko. Prošla ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović Burić se nije baš bavila tom temom, provodeći mjesece u lobiranju da postane glavna tajnica Vijeća Europe, pa je novi ministar Gordan Grlić Radman morao sve sklapati u posljednji trenutak, uz obilatu pomoć izvana.
Primjerice, dugogodišnji HDZ-ovac drugog ešalona Josip Bilaver je praktički preko noći dobio jednu od vodećih pozicija u hrvatskom timu za predsjedanje.
"Trebalo se automatski ubaciti u finsko predsjedanje. Bilo je pomalo teško zato što su to bili dokumenti koje su Finci pripremali mjesecima, a ja sam dobio materijale na finskom jeziku. S finskim baš nisam na ti pa su oni ipak dobili zadaću sve to prevesti tijekom noći", priznao je medijima početkom godine Bilaver, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.
Hrvatske pripreme za predsjedanje su zapravo improvizacija u posljednji trenutak, a sve se odvija "po uigranom scenariju i redoslijedu", kako je ocijenio bivši hrvatski povjerenik Neven Mimica, koji je naglasio da se na ceremonijalnim sastancima "ne osmišljavaju nove ideje i politike".
Hrvatska neće moći lobirati za svoje interese
Nadalje, običaj je da članica koja predsjeda EU-om taj period ne koristi za vlastite probitke, nego da se usredotoči na koordinaciju i postizanje kompromisa među svim državama Europske unije, što sigurno nije moguće ako se gura samo svoje interese.
Stoga je pitanje koliko će Hrvatska moći utjecati na goruću temu EU-a, financije kohezijskih fondova, koje neke članice žele smanjiti s obzirom na izlazak Velike Britanije, koja je u europski budžet uplaćivala dosta. Tko će nadoknaditi nastalu rupu u proračunu EU fondova? Hoće li se sveukupni iznos za njih smanjiti? Kako će manje razvijene članice onda sustići one razvijenije? Što to znači za koncept europske solidarnosti?
To su pitanja kojim će se vrh EU-a baviti u sljedećim tjednima, a zadatak Hrvatske je uskladiti interese svih u zajedničku poziciju, a ne da lobira za svoje opsesije, poput izmjene izbornog zakona u BiH.
Utjecaj na živote građana
Za građane sve to neće puno značiti jer Hrvatska ionako ne uspijeva dovoljno iskoristiti europske fondove, a jedino što sigurno mogu očekivati kao promjenu u svojem životu je sljedećih šest mjeseci prometnih gužvi u Zagrebu. Razne delegacije, komisije, strani lideri i njihovo osoblje doći će u Zagreb, policija će zaustavljati i preusmjeravati promet, varit će se šahtovi, prolazit će štićene kolone itd.
Druga posljedica predsjedanja koju Zagrepčani mogu očekivati jest povećanje cijena stanova za iznajmljivanje. U šest mjeseci predsjedanja potražnja će porasti, a broj stanova je ograničen, što onda podiže cijene.
To su vjerojatno najbitnije "koristi" koje će građani Hrvatske iskusiti zahvaljujući predsjedanju Hrvatske Europskom unijom.