Bjelorusija je isporučila napredno oružje Azerbajdžanu, glavnom neprijatelju Armenije, iako su Bjelorusija i Armenija saveznice u međunarodnom obrambenom paktu pod vodstvom Rusije, stoji u dokumentima u koje je Politico imao uvid.
Ova informacija baca novo svjetlo na odluku Armenije o napuštanju Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO), skupine koja uključuje Rusiju, Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan i Bjelorusiju. Postsovjetski vojni savez osnovan je 2002. pod vodstvom Moskve.
Armenija je sad na rubu povijesnog zaokreta prema Zapadu. Bivša sovjetska republika sve više traži zaštitu od Europe i NATO-a nakon što se desetljećima oslanjala na Moskvu. Armenija je u žestokom sukobu s Azerbajdžanom u regiji Južnog Kavkaza, na strateškom spoju između Azije i Europe.
Članice saveza dužne braniti napadnutu članicu
Odluka Bjelorusije, čvrstog saveznika Rusije, da isporuči naprednu vojnu opremu Azerbajdžanu između 2018. i 2022. u Armeniji će se smatrati izdajom. Armenski premijer Nikol Pašinjan jučer je najavio da će njegova vlada započeti proces povlačenja iz CSTO-a tvrdeći da članice "ne ispunjavaju svoje ugovorne obveze".
Članice CSTO-a dužne su braniti jedna drugu ako budu napadnute, ali to nisu učinile u slučaju sukoba Armenije i Azerbajdžana. Politico tvrdi kako ima dokaze da je Bjelorusija aktivno pomagala oružanim snagama Azerbajdžana između 2018. i 2022., dok su napetosti s Armenijom bile na vrhuncu.
Ponuđene usluge uključivale su modernizaciju starije topničke opreme te nabavu novih bespilotnih letjelica i sustava za elektroničko ratovanje. Dokumenti uključuju pisma bjeloruske državne agencije za izvoz oružja vlastitim vojnim tvrtkama u vezi s narudžbama najsuvremenije topničke opreme iz Azerbajdžana.
Politico je imao uvid i u korespondenciju između dviju država o kupnji Groza-S, mobilnih borbenih stanica za ometanje bespilotnih letjelica. Ni azerbajdžanska ni bjeloruska vlada nisu odgovorile na zahtjeve za komentar.
Armenski i američki vojnici zajedno vježbali
Topništvo i bespilotne letjelice uvelike su korišteni u borbama između azerbajdžanskih i armenskih snaga posljednjih godina, posebno tijekom rata 2020. oko odcijepljene regije Nagorno-Karabah. Sporna regija nalazi se unutar međunarodno priznatih granica Azerbajdžana, ali je njome upravljalo njezino armensko stanovništvo od brutalnog sukoba koji je uslijedio nakon raspada Sovjetskog Saveza.
Azerbajdžanska ofenziva prošlog rujna okončala je de facto neovisnost regije i izazvala masovni egzodus njezinih 100.000 stanovnika. Politico naglašava kako jedna od diplomatskih komunikacija dokazuje da bjeloruska poduzeća igraju aktivnu ulogu "u obnovi deokupiranih teritorija Azerbajdžana, kao i izvozu bjeloruske robe i usluga" u zemlju.
Armenija je tijekom rata tražila pomoć CSTO-a. Kasnije je optužila članice bloka da ne poštuju svoje obveze jer su ponudile samo slanje izaslanstava za utvrđivanje činjenica. Od tada je Pašinjan postigao dogovor o proširenju promatračke misije EU na napetoj granici između dviju bivših sovjetskih republika i pozvao američke vojnike na zajedničke vježbe.