Američko ograničenje uvoza ruske nafte, koje prijeti potpunim prekidom opskrbe Mađarske, ne ostavlja Budimpešti drugog izbora nego da se okrene rješenju koje je godinama uporno izbjegavala - Hrvatskoj. Budimpešta tvrdi da su alternativne zalihe preko Hrvatske preskupe i da Jadranski naftovod (JANAF) ne može zadovoljiti njezine potrebe, što stručnjaci i službeni Zagreb oštro demantiraju, piše u svojoj analizi Politico.
Mađarski premijer Viktor Orbán već tri godine ustraje na stavu da se njegova zemlja ne može odreći ruske nafte bez ugrožavanja energetske sigurnosti i riskiranja eksplozije cijena goriva. Međutim, kako američke sankcije prijete presijecanjem dotoka nafte od ključnog ruskog dobavljača, a Bruxelles planira nove carine na moskovsku naftu, Budimpešta je prisiljena tražiti alternative.
"Orbán je učinio sve što je mogao kako bi izbjegao odustajanje od ruske nafte", rekao je Péter Krekó, direktor neovisnog think tanka Political Capital iz Budimpešte. "Ako sankcije prođu, Mađarska će morati početi ozbiljno shvaćati alternative."
Ovaj zaokret zahtijevat će od Budimpešte da zakopa ratnu sjekiru sa Zagrebom. Mađarska je opetovano optuživala Hrvatsku za nametanje lihvarskih tranzitnih naknada, tvrdeći da je to glavni razlog zašto ne može promijeniti dobavljača. Uz to, tvrde i da hrvatski naftovodni sustav fizički nije u stanju zadovoljiti mađarske potrebe - optužbe koje susjedna zemlja energično odbacuje.
"Te su optužbe dugotrajne i ... 100 posto nisu istinite", izjavio je za Politico hrvatski ministar gospodarstva Ante Šušnjar. "To je samo izgovor za kupnju ruske nafte."
"Nemamo prepreka za isporuku nafte", dodao je. "Možemo biti spremni za nekoliko minuta."
Otkako je Vladimir Putin prije više od tri godine započeo invaziju na Ukrajinu, Mađarska se žestoko borila protiv napora da se prekinu povijesne energetske veze EU s Rusijom. Dok je udio ruske sirove nafte u uvozu EU pao s 26 posto 2021. na samo 3 posto prošle godine, Mađarska je produbila svoju ovisnost, povećavši udio s 61 na čak 86 posto u 2024. godini. Budimpešta je cijelo vrijeme tvrdila da su joj ruke vezane, ističući da bi visoke tranzitne naknade kroz Hrvatsku, navodno pet puta veće od europskog prosjeka, drastično povećale cijene za mađarske građane.
Napor Bruxellesa da odustane od ruske energije "uništio bi sigurnost naše opskrbe energijom", upozorio je ovog mjeseca mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó, dodavši da Hrvatska "pokušava profitirati od rata u Ukrajini."
Stručnjaci, međutim, nisu uvjereni u te argumente. To je "potpuna besmislica", kaže Tamás Pletser, analitičar za naftu i plin u Erste banci. On objašnjava da konačnu cijenu goriva u Mađarskoj ne određuje cijena sirove nafte, već skupljih derivata poput dizela. Posljedično, rast cijena sirove nafte "nema velik utjecaj na cijene krajnjih proizvoda". Ono što bi se dogodilo jest "smanjenje profitnih marži" za glavnog mađarskog uvoznika nafte MOL i manje poreznih prihoda za Budimpeštu.
"Najproblematičniji financijski aspekt odbacivanja ruske nafte povezan je s ... mađarskim proračunom", rekla je Ilona Gizińska, stručnjakinja za Mađarsku u Centru za istočne studije. Prema njoj, ne postoji "politička volja" za odustajanje od ruske nafte upravo zato što je ona i do 30 dolara po barelu jeftinija od alternativa.
Iz MOL-a su poručili da je njihova "glavna briga sigurnost opskrbe" te da je Hrvatska "gotovo udvostručila" svoje tranzitne naknade krajem 2022. godine. S druge strane, ministar Šušnjar tvrdi: "Tranzitne naknade su iste prije i sada". Dodao je da one čine samo "2 posto" konačne cijene nafte i primjenjuju se "jednako na sve partnere."
Iako su se tenzije između Mađarske i Hrvatske posljednjih tjedana donekle smirile, dvije se zemlje i dalje spore oko ključnog tehničkog pitanja: može li naftovod Adria isporučiti dovoljno nafte Mađarskoj. Tijekom nedavnog testiranja naftovoda, MOL je tvrdio da je sustav sposoban održati potreban protok samo sat do dva zbog "tehničkih problema". Iz JANAF-a, hrvatskog operatera naftovoda, uzvratili su optužbom da je upravo MOL tražio smanjenje protoka.
Glasnogovornik MOL-a izjavio je da tvrtka "još uvijek nema pouzdane informacije o stanju i kapacitetu" naftovoda. Stjepan Adanić, predsjednik Uprave JANAF-a, odbacio je te tvrdnje. "JANAF je u potpunosti spreman - u tehničkom, organizacijskom i svim drugim uvjetima - zadovoljiti ... ukupne godišnje potrebe MOL Grupe za sirovom naftom" u iznosu od "14,5 milijuna tona", rekao je Adanić.
"Činjenica je da MOL Grupa ima određeni popust pri kupnji ruske nafte. U njihovom je poslovnom interesu da izuzeća od europskih sankcija ... traju što je duže moguće." Zagreb sada traži da se u rješavanje spora uključi i Bruxelles. "Na sljedećem tehničkom testu, zahtijevamo prisutnost Europske komisije" kako bi pratila rezultate, rekao je ministar Šušnjar.
Unatoč prosvjedima, Budimpešta će morati djelovati brzo jer se obruč oko nje steže. Premijer Orbán sljedeći tjedan putuje u SAD u pokušaju da osigura izuzeće od Trumpovih sankcija koje stupaju na snagu 21. studenog. No, pritisak iz Washingtona je snažan. "Mađarska, ako mislite da ne pratimo vaše napore da potkopate američke sankcije na rusku naftu, varate se", upozorio je američki senator Lindsey Graham.
Istovremeno, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila je nove carine na rusku naftu kako bi se ubrzalo njezino postupno ukidanje do 2027. godine. Analitičari smatraju da bi kombinacija sankcija i carina učinila rusku naftu nekonkurentnom i natjerala Mađarsku na promjenu. Zbog svega toga, Budimpešta će se morati pomiriti sa Zagrebom, koji je za sada otvoren za suradnju.
"Hrvatska je sposobna i voljna podržati Mađarsku", poručio je Šušnjar. Ali mađarski političari sada "moraju odlučiti", zaključio je, "ili smo članovi EU-a ... ili podržavamo rusku agresiju."