Europska unija dopustila je Donaldu Trumpu da proglasi političku pobjedu po pitanju obrane, ali malo je vjerojatno da će trgovinski sporazum povećati količinu američkog oružja koje kupuju članice EU-a više nego što je prvotno planirano, piše Politico.
Nakon što je američki predsjednik izašao s nedjeljnih transatlantskih trgovinskih pregovora hvaleći se da će EU kupiti "ogromne količine" američkog oružja u vrijednosti "stotina milijardi", europski su dužnosnici potiho pojasnili da nije postignut nikakav konkretan dogovor o naoružanju.
"Nabava oružja nije u nadležnosti Komisije", rekao je jedan visoki dužnosnik EU-a novinarima u ponedjeljak: "To je više bio izraz očekivanja predsjednika Trumpa da će povećana obrambena potrošnja koristiti američkim obrambenim tvrtkama... No to nije bilo ni na koji način uračunato u brojke o kojima smo razgovarali."
Sporazum je zaključen u nedjelju navečer u Trumpovom golferskom resortu Turnberry u Škotskoj, gdje se sastao s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen kako bi finalizirao dogovor, čime su okončani mjeseci intenzivnih pregovora o carinama između Bruxellesa i Washingtona.
Nema sumnje da Europa i dalje uvelike ovisi o američkom oružju, s obzirom na to da članice kupuju sve moguće naoružanje, od naprednih borbenih zrakoplova F-35 tvrtke Lockheed Martin do sustava protuzračne obrane Patriot, helikoptera Black Hawk i tenkova Abrams.
Izvješće o konkurentnosti EU-a koje je prošle godine sastavio bivši predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi pokazalo je da je 78 posto od 75 milijardi eura koje su zemlje EU-a potrošile na obranu između lipnja 2022. i lipnja 2023. otišlo izvan unije, pri čemu je 63 posto otišlo u SAD.
Iako čelnici EU-a i industrija nastoje potaknuti razvoj domaćih obrambenih kapaciteta, promjenu koja je dijelom potaknuta sumnjama u Trumpovu predanost NATO-u i dugoročnu američku podršku europskoj sigurnosti, malo je izgleda da će europske vojske uskoro prekinuti svoju ovisnost o američkom oružju.
A Trumpova bombastična retorika izazvala je nelagodu među europskim proizvođačima oružja. Predstavnici industrije upozoravaju da bi ta neodređena obećanja mogla potkopati napore da se ojača europski obrambeni sektor.
Udruženje zrakoplovne i obrambene industrije ASD sa sjedištem u Bruxellesu naglasilo je da nabava obrambene opreme ostaje u nadležnosti članica te da se odluke o nabavi trebaju procjenjivati prema njihovim dugoročnim posljedicama kako bi se izbjegle kritične ovisnosti i zaštitila sigurnost Europe.
"Samo ulaganjem u vlastitu obrambenu industriju Europa može jamčiti svoju sigurnost i dugoročno ojačati slobodu djelovanja", rekao je glasnogovornik ASD-a Adrian Schmitz. Istu poruku poslale su i zemlje EU-a poput Njemačke.
"Posebno u napetom geopolitičkom okruženju, moramo osigurati vlastite tehnološke i proizvodne kapacitete u Europi, osobito u vojnom zrakoplovstvu", izjavila je Marie-Christine von Hahn, izvršna direktorica njemačkog udruženja za zrakoplovnu i obrambenu industriju BDLI, u priopćenju za javnost u ponedjeljak.
Predstavnici BDLI-ja bili su među skupinom industrijskih lobista koji su se prošlog tjedna sastali s njemačkim ministrom obrane Borisom Pistoriusom kako bi izrazili zabrinutost da bi svaki pokušaj smanjenja transatlantskih trgovinskih napetosti mogao rezultirati povećanjem kupovine američkog oružja, rekli su Politicovi izvori.
U stvarnosti, međutim, nijedna konkretna brojka nije pridružena potencijalnim kupovinama američkog oružja u okviru trgovinskog sporazuma SAD-a i EU-a. I dok se EU obvezao kupiti američku energiju u vrijednosti od 750 milijardi dolara i dodatno uložiti 600 milijardi dolara u američko gospodarstvo, Komisija je već priznala da nema kontrolu nad tim ulaganjima, koja će u potpunosti doći iz privatnog sektora.
Bruxelles, koji je pregovarao o sporazumu u ime glavnih gradova EU-a, također nema pravnu nadležnost nad vojnim nabavama i stoga nema obvezujući mehanizam kojim bi stvarno natjerao vlade da preispitaju svoje programe naoružanja.
Osim toga, neki programi EU-a, uključujući program SAFE koji podrazumijeva zajmove za nabavu oružja, također sadrže značajne zakonski propisane klauzule "Kupuj europsko" koje ograničavaju korištenje sredstava EU-a za američko naoružanje.
Nova ciljana izdvajanja za NATO, dogovorena prošlog mjeseca u Haagu, od pet posto BDP-a za obranu, uključujući 3,5 posto isključivo za vojne stavke, očekivano će koristiti američkoj industriji, što nije povezano s trgovinskim sporazumom. Time što dopušta Trumpu da tvrdi suprotno, EU mu daje retoričku pobjedu.
"Na temelju NATO summita u Haagu postoji, naravno, razumijevanje da naše članice, uz vrlo aktivnu podršku Komisije, povećavaju obrambenu potrošnju, i stoga će to izravno ili neizravno koristiti Sjedinjenim Američkim Državama", rekao je dužnosnik EU-a.
Prema analitičarima, nije vjerojatno da će trgovinski sporazum SAD-a i EU-a značajno utjecati na odluke europskih prijestolnica o nabavi naoružanja ili ih odvratiti od nastojanja da ojačaju lokalne industrije.
"Njemački plan modernizacije obrane uključuje kupovinu nekoliko F-35 i sustava Patriot, ali će se za oklopna vozila i ratne brodove oslanjati na njemačke tvrtke", napisao je Byron Callan iz Capital Alpha Partnersa. Dodao je i da Švedska neće otkazati narudžbe za domaće lovce Gripen, a Poljska već diverzificira nabavom opreme iz Južne Koreje.
"Očekujemo da će u EU-u i dalje postojati podrška razvoju europskih obrambenih kapaciteta. Otvoreno pitanje ostaje kolika bi mogla biti dodatna potražnja za američkom opremom iznad i preko onoga što je trenutačno poznato", piše Callan.