NOVA školska godina, koja u ponedjeljak 5. rujna počinje za nešto više od 460 tisuća učenika osnovnih i srednjih škola, maturantima donosi novosti u polaganju ispita iz hrvatskog jezika, a nacionalne ispite pisat će svi osmaši i to iz osam predmeta. Po podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO), u školskoj godini 2022./2023. osnovnu školu pohađat će oko 310.000 učenika, dok će ih u srednjim školama biti ukupno 154.400.
Za razliku od protekle dvije, ove godine nastava u svim školama počinje bez posebnih epidemioloških mjera.
MUP pokrenuo akciju
MUP je, kao i svake godine, pokrenuo akciju Poštujte naše znakove. Akcija bi trebala podsjetiti da će se od ovog ponedjeljka na ulicama i cestama odjednom naći puno više djece nego za vrijeme ljeta pa da tome treba prilagoditi i vožnju te pripaziti.
"Živahni i uzbuđeni, kako i priliči početku tog važnog razdoblja, pozorno će upijati mnogobrojne novosti koje ih očekuju, što je pravi trenutak za usmjeravanje njihove pažnje i na vrlo bitan faktor sigurnosti u svemu tome, a posebice prometne sigurnosti.
Stoga s prvim danima nove školske godine, Ministarstvo unutarnjih poslova i hrvatska policija po 28 puta zaredom (1995. godine) započinju svima poznatu akciju „Poštujte naše znakove“, s ciljem učenja mališana i prevencije potencijalnih neželjenih događaja u trenutcima njihovih velikih radosti.
Osim podučavanja naših najmanjih, ujedno i najranjivijih sudionika u prometu, akcija se provodi i s ciljem podsjećanja odraslih, prvenstveno vozača i roditelja, o važnosti smirenog i sigurnog sudjelovanja u prometu, te beskompromisnog pridržavanja svih prometnih propisa", piše policija.
Broj prvašića u padu, broj upisanih u srednje škole veći
Prema procjenama, u školske će klupe prvi put sjesti nešto manje od 36.000 prvašića, što je oko tisuću manje nego prošle i oko dvije tisuće manje nego 2018. godine. Prije pet godina u osnovnim i srednjim školama bilo je ukupno pola milijuna učenika, od čega 40.000 prvašića.
Točne podatke o broju upisanih u prvi razred osnovne škole Ministarstvo će imati do 30. rujna, odnosno kada škole dovrše upis učenika prvih razreda u bazu e-matica, koji počinje 1. rujna.
U srednje škole ove se godine upisalo 39.070 učenika, što je više u odnosu na prošlu, kada ih se upisalo 38.251, i pretprošlu školsku godinu, kada ih se upisalo 38.746. MZO napominje da 2. rujna počinje teći naknadni upisni rok za srednje škole pa se neupisani učenici 24. rujna mogu upisati programe u kojima ima slobodnih mjesta.
U nastavu u hrvatskim školama po podacima Ministarstva uključena su i 1474 učenika iz Ukrajine, od čega ih je u osnovnim školama 1331, a u srednjim 143.
Promjene u polaganju mature; nacionalni ispiti za sve osmaše
Nova školska godina donosi promjene u polaganju Državne mature i u provedbi nacionalnih ispita u osnovnim školama.
Maturanti će sve ispite na maturi polagati po novim predmetnim kurikulumima, s obzirom na to da je ove godine završen četverogodišnji ciklus njihova uvođenja, rekao je za Hinu ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) Vinko Filipović.
Najveća je promjena u polaganju hrvatskog jezika i taj će ispit po novom biti jedinstven, u skladu s novim kurikulumom, i neće se polagati na dvije razine. Osim toga, nakon četiri godine vraća se prag eseja kao uvjet prolaznosti na ispitu iz hrvatskoga, naglašava Filipović.
Promjena će biti i u provedbi nacionalnih ispita u osnovnim školama, koje će u novoj školskoj godini pisati svi učenici osmih razreda, odnosno ukupno 39.500 učenika. Uz hrvatski, matematiku, biologiju, fiziku i kemiju, uvode se ispiti iz prvog stranog jezika, geografije i povijesti, rekao je Filipović.
Osim toga, nacionalni ispiti provest će se kao pilot projekt u petim razredima 81 škole u kojima su prošle školske godine provedeni ispiti za osmaše, a pisat će se iz hrvatskog, matematike te prirode i društva.
Novi fakultativni programi u nekim školama
Srednjoškolcima Grada Zagreba, Primorsko-goranske i Krapinsko-zagorske županije od ove će nastavne godine biti ponuđen fakultativni predmet Škola i zajednica (ŠiZ) u sklopu kojega učenici sami odabiru pojavu ili problem koji ih zanima iz 11 tematskih cjelina poput fizičke aktivnosti i sporta, demokracije, migracija, ekonomije, medija ili zaštite okoliša, a potom istražuju odabrano i pokušavaju pronaći rješenje ili djelovati.
Program su osmislili Centar za studije mira i konflikata Sveučilišta u Rijeci, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu i Prva riječka hrvatska gimnazija u kojoj je prošle školske godine proveden kao pilot projekt.
Osim toga, u 30 zagrebačkih osnovnih i srednjih škola tijekom prvog polugodišta počet će pilot program okvirnog kurikuluma izvannastavne aktivnosti Zajednica aktivnih građana, a trenutno se provodi edukacija učitelja i nastavnika koji će je provoditi.
Cilj uvođenja Škole i zajednice te Zajednice aktivnih građana u zagrebačke škole je izgradnja kompetencija potrebnih za osobni razvoj učenika te aktivno, odgovorno i transformativno djelovanje u zajednici, ističu iz Grada.
Temeljni su ishodi ovih programa jačanje osjećaja osobne i društvene odgovornosti, povezanosti i brige za javno dobro, suosjećanja za probleme sugrađana te predanosti i spremnosti na osobni doprinos unapređenju kvalitete života u zajednici.
Osigurani pomoćnici u nastavi za gotovo 4.5 tisuća učenika
Ministarstvo je u suradnji s osnivačima škola, školama i udrugama u školskoj godini 2022./23. osiguralo pomoćnike u nastavi za 4484 učenika s teškoćama u razvoju u 1003 osnovne i srednje škole.
Kako ističu, novac za angažiranje pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika osiguran je iz Europskog strukturnog i investicijskog fonda (ESF) za 3569, iz lutrijskih sredstava za 587 i iz proračuna osnivača za 330 učenika s teškoćama u razvoju.
Iz Ministarstva napominju da će broj učenika koji će imati pomoćnika u nastavi biti i veći, s obzirom na to da zahtjevi za dobivanjem suglasnosti kontinuirano pristižu.
Nastavak obnove škola oštećenih u potresima
Nakon razornih potresa 2020. godine dovršetak obnove čeka još 12 osnovnih škola na području Sisačko-moslavačke županije i još 11 odgojno-obrazovnih objekata na području Grada Zagreba. U Sisačko-moslavačkoj županiji dosad je obnovljeno 12 škola, od kojih sedam osnovnih, dvije područne i tri srednje škole.
Za učenike 12 škola koje još nisu obnovljene nastava će biti organizirana u drugim obližnjim školama ili prostorima osiguranim za provedbu nastave, odgovorili su iz MZO-a na upit Hine. Iz Grada Zagreba ističu da su od 175 odgojno-obrazovnih objekata obnovljena 164 objekta, a još su u tijeku radovi na cjelovitoj obnovi 11 objekata, od kojih će devet biti otvoreno do kraja godine.
Detalji policijske akcije Poštujte naše znakove, policajci će držati predavanja prvašićima
Sad malo detaljnije o najavljenoj policijskoj akciji. Policajci će u narednim tjednima djeci održati predavanja.
"Policijski će službenici, u dogovoru s ravnateljima i djelatnicima škola, u narednom razdoblju posjetiti sve osnove škole i prvašićima održati 20-minutno predavanje na temu propisnog i poželjnog ponašanja djece, kao i onih koji o njima brinu, u prometu na cestama", piše MUP."Osim što će djecu upoznati s temeljnim pravilima sigurnog sudjelovanja u prometu, policijski službenici sudjelovat će i na prvom roditeljskom sastanku te roditeljima prenijeti najvažnije poruke o sigurnom sudjelovanju njihove djece u prometu, dok će tijekom čitavog mjeseca rujna, svakoga dana, a posebice u vrijeme početka i završetka nastave, pojačano operativno-preventivno nadzirati prilazne ceste, ulice i raskrižja u blizini škola.
Temeljna zadaća policijskih službenika, koji će obavljati nadzor odvijanja prometa, a po potrebi i upravljati prometom, je omogućiti siguran prijelaz djece preko kolnika. Uz to će, naravno, policija poduzimati i sve zakonom propisane mjere prema nediscipliniranim vozačima, odnosno prema vozačima koji ne poštuju prednost prolaska pješaka na obilježenom pješačkom prijelazu.
Jednako tako, policijski službenici će sankcionirati i sva nepropisno parkirana i zaustavljena vozila u zonama škola, te će u istom razdoblju pojačano kontrolirati i brzinu kretanja vozila na prometnicama u zonama škola i represivno djelovati na vozače koji ne poštuju ograničenja brzine", dodaje se.
Što kažu brojčani pokazatelji od početka akcije?
Policija kaže da je ova akcija od 1994. godine donijela pozitivne pomake.
"1994. godine u prometu je smrtno stradalo 57 djece, a 2021. desetero, dok ih je 2016. smrtno stradalo dvoje, a 2018. i 2020. po troje. Pomaci su pozitivni, smanjenje broja najtežih stradavanja je smanjeno, no unazad deset godina, u kojem razdoblju ih je smrtno stradalo ukupno 66, djeca više najviše ne stradavaju kao pješaci, kako je bilo prije, već kao putnici u vozilima, i to najčešće u vozilima svojih roditelja ili najbližih osoba, s kojima bi trebala biti i najsigurnija", piše policija.
Fuchs: Školska godina počinje bez posebnih mjera, pao je broj odlikaša i to je dobro
Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs rekao je u četvrtak kako školska godina u svim školama u Hrvatskoj počinje bez nekih posebnih mjera, pa za razliku od prethodne dvije godine nisu ni donosili nikakvu vladinu odluku o prelasku nastave na online model.
"Nadam se da će tako i ostati, ako nešto bude bilo potrebno mijenjati tijekom godine u smislu eventualnog pogoršanja epidemiološke situacije, pravovremeno ćemo intervenirati", rekao je Fuchs prije sjednice vlade.
"Zadnje dvije godine smo u organizaciji nastave zadovoljili ono što se očekivalo od Ministarstva i na taj način ćemo odvijanje nastave u školama nastaviti držati pod kontrolom", dodao je.
Komentirajući podatke da je prošle godine bilo manje odlikaša, ali više izostanaka, ministar je rekao da se manji broj odlikaša može gledati u pozitivnom smislu, da ipak dolazi do objektivnijeg ocjenjivanja, a veći broj izostanaka objašnjava specifičnim epidemiološkim mjerama.
Podsjetio je da se u početku zbog jednog ili dva pozitivna učenika cijeli razred stavljao u izolaciju i imao online nastavu, a ove godine su pozitivni učenici bili kod kuće, što se evidentiralo kao opravdani izostanak iz škole.
S obzirom na najave dijela autoprijevoznika da će ukinuti linije ondje gdje nema dovoljno djece, Fuchs je rekao da će sada vlada donijeti odluku o subvencioniranju prijevoza kod autoprijevoznika.
"Sva djeca u osnovnim školama imaju besplatan prijevoz koji je u ingerenciji osnivača koji za to dobivaju sredstva kroz decentralizirani mehanizam iz državnog proračuna, a učenicima viših razreda centralno ministarstvo iz proračuna subvencionira prijevoz", ustvrdio je.
Fuchs podsjeća da je sama organizacija linija na razini županija i one se moraju pobrinuti za to, a na vladi je da osigura sredstva.
Upitan mogu li onda djeca biti mirna, rekao je da je siguran kako županije neće ostaviti nijedno dijete izvan škole zato što nisu uspjele dogovoriti neki oblik prijevoza s firmama koje održavaju linije.