PREMIJER Andrej Plenković je nakon Bledskog strateškog foruma govorio i o aktualnoj temi prešutnih minusa, navodeći da vlada treba prvo sve činjenice kako bi se mogle donositi odluke.
>> Imate li dopušteni ili prešutni minus? Evo u čemu su razlike
"Čuo sam se s ministrom financija, imat ćemo Uži kabinet sada pa ćemo raspraviti tu temu. Poslao sam poruku guverneru da se vidimo sutra. Kao predsjednik vlade želim utvrditi činjenice. Puno je informacija koje su u eteru, ne znam jesu li one točne, je li zaista toliki iznos kamata, toliki broj računa i ljudi. Kao vlada nemamo načina da provjerimo te podatke, osim da pitamo HNB. Tražit ćemo ih mišljenje, podatke i točan stav. Ako je potrebno, sazvat ću i sastanak s predsjednicima uprava banaka u Hrvatskoj da vidimo i s njima o čemu se tu radi", rekao je premijer.
"Promijenit ćemo zakon ako bude trebalo"
"Ako je potrebno promijeniti zakon, ako postoji očito praznina koja je dovela do toga da ljudi, nisu bili informirani, onda ćemo to pitanje regulirati. Tu se prije svega radi o prešutnom prekoračenju koje je očito vrlo problematično. Budući da je stvar vrlo ozbiljna, želim prvo imati sve fakte na stolu, provjerene i točne, i nakon toga ćemo donositi odluke", rekao je Plenković.
Podsjetimo, posljednjih se dana ponovno aktualizirala priča oko minusa na računima nakon što je krajem srpnja Hrvatska narodna banka objavila kako će se ići u promjene pravila za minuse na bankovnim računima.
Banke na prešutne minuse zaračunavale kamate do 17.4%
HNB je krajem srpnja obavijestio banke da se planiraju izmjene zakona kako bi se stalo na kraj praksi po kojoj, kako su procijenili iz HNB-a, 95% minusa na računima spada u prešutna prekoračenja. Riječ je o prekoračenjima za koja korisnici ne moraju s bankom potpisati ugovor, kao u slučaju dopuštenog prekoračenja.
Banke su uglavnom koristile činjenicu da taj dio poslovanja nikada nije zakonski uređen pa su svojim korisnicima automatizmom dodjeljivati upravo prešutne minuse koji su kod nekih dosezali i trostruka mjesečna primanja.
Kako za prešutna prekoračenja, upravo zbog spomenutog nedostatka pravne regulative, ne vrijedi najveća dopuštena kamatna stopa koja trenutno iznosi 8.11 posto, na prešutne se minuse zaračunavala kamata od 9, 11, 15, pa čak i 17.4 posto.