U POLITIČKIM kampanjama netom prije parlamentarnih izbora sve je više obećanja i međusobnih kritika. Najjačim strankama po anketama Index je postavio istih pet pitanja koja se odnose na osiguranje boljeg života građana. Tijekom vikenda objavljivat ćemo odgovore HDZ-a, SDP-a, Možemo, Domovinskog pokreta te koalicije stranke Republika i Fokusa.
Mostova Marija Selak Raspudić građanima je poručila kako će se zalagati za porezna rasterećenja i mjere koje će osigurati kako bi poslodavci imali koristi od zapošljavanja hrvatskih državljana umjesto stranih radnika.
Na godišnjoj razini hrana, piće i duhan skuplji su za 5.5%. Kako namjeravate spriječiti rast cijena hrane?
Rast cijena hrane i ostalih osnovnih životnih potrepština, među ostalim kao jedna od posljedica uvođenja eura u jeku inflacije, ne može se spriječiti pamfletističkim mjerama čija je neučinkovitost dokazana u praksi HDZ-ovim pokušajima zamrzavanja cijena.
Jedino dugoročno rješenje koje će hranu učiniti dostupnom građanima jest da promijenimo paradigmu gospodarske politike i postignemo prehrambenu samodostatnost.To se može postići stvaranjem boljeg okvira za rast drugih gospodarskih grana, poput IT sektora, posebno poticanjem inovacija te ulaganjem u istraživanje i razvoj, što uključuje porezne olakšice za tvrtke koje ulažu u inovacije. Potrebno je provesti jedinstveno, dvostruko umanjenje porezne osnovice za sva ulaganja u obrazovanje, istraživanje i razvoj.
Također, potrebno je delimitirati iznos za porezno priznate donacije obrazovnim i znanstveno-istraživačkim institucijama. Ove mjere dovest će do povećanja investicija u nove tehnologije, koje stvaraju visoku dodanu vrijednost. Iz tog razloga, cilj je povećati investicije u istraživanje i razvoj na 2.5% BDP-a do 2028. godine kako bi se poboljšala konkurentnost i inovacijski kapacitet gospodarstva.
Porezna rasterećenja, pri čemu Most planira smanjenje poreza na dohodak za 5% i usklađivanje osobnog odbitka sa stopom inflacije, potezi su koji će omogućiti građanima da u njihovim džepovima ostane više zarađenog novca, zbog čega će se lakše nositi s rastom cijena koji će tek dosegnuti vrhunac u turističkoj sezoni.
Kako planirate integrirati državljane trećih zemalja? Hrvatskoj nedostaje 200 tisuća radnika, kako namjeravate riješiti nedostatak radne snage?
S obzirom na to da su opisani procesi dugotrajni i skupi, poželjno bi bilo već sada napraviti cost-benefit analizu kako bi se unaprijed znalo koliki će za hrvatske građane to biti trošak i tko će ga platiti, a i kako bi se donijela strateška državna odluka hoće li Hrvatska ulagati novac u strance ili se taj isti novac može iskoristiti za vraćanje jednog dijela hrvatskih iseljenika, čemu će Most težiti kad preuzme vlast.
Most će se založiti za mjere kojima bi se osiguralo da poslodavci imaju koristi od zapošljavanja hrvatskih državljana bez da se primarno moraju okretati nekom stranom tržištu rada. Te mjere potrebno je formulirati u vidu daljnjeg općeg rasterećenja poduzetnika uz istovremeno ponovno uspostavljanje strogih kontrola stvarnih potreba za stranom radnom snagom.
U tom smislu, gubitak proračunskih prihoda rasterećenjem poduzetnika smatramo opravdanom cijenom koju bismo u perspektivi ionako platili za asimilaciju desetaka, pa i stotina tisuća stranaca, čiji je ishod, prema iskustvu nekih drugih zapadnih zemalja, itekako neizvjestan.
Liste čekanja u hrvatskom zdravstvu dugotrajan su problem, koje rješenje predlažete u programu?
S obzirom na to da je riječ o pitanju koje ugrožava život svih naših građana, njegovom rješenju potrebno je odmah pristupiti, što Most planira i učiniti. Interventnim mjerama liste čekanja mogu se bitno smanjiti tako da se organizira rad vikendom i radnim danom popodne, a taj se dodatni rad primjereno plati zdravstvenim djelatnicima koji će stoga biti motivirani za njegovo izvršenje.
Ključna stvar u našem zdravstvu jest zadržati radnike u javnom sustavu kako bi svi naši građani imali dostupnu zdravstvenu zaštitu. Ako svi liječnici odu raditi kod privatnika, zdravstvena usluga postat će privilegija bogatih, a ne pravo svih. Zato se liste čekanja ne smiju zaustavljati plaćanjem pretraga privatnicima, nego sredstva treba usmjeriti na jačanje državnog zdravstvenog sustava u svim pogledima.
Za smanjenje lista čekanja prvenstveno je nužno unaprijediti organizaciju zdravstvenog sustava. To podrazumijeva bolje planiranje kadrovskih potencijala, treba osnažiti primarnu zdravstvenu zaštitu, optimizirati sustav, educirati korisnike sustava te je potrebno istaknuti prevenciju.
Nedostatak prevencije, a potom prekasno otkrivanje bolesti koje je potaknuto i predugim čekanjem na bitne zdravstvene preglede, naše građane koštaju zdravlja, a u mnogim slučajevima i života, stoga je nužno zdravstveni sustav resetirati na svim razinama, na što smo se konkretno osvrnuli u našim programskim zdravstvenim politikama.
Rast cijena nekretnina u Hrvatskoj među najvećima je u EU, kao i cijena najma. Hoćete li intervenirati? Planirate li porez na nekretnine?
Hrvatska ima relativno nizak standard stanovanja, a problemi priuštivosti od stjecanja samostalnosti pogađaju različite socijalne skupine i naraštaje. Most to planira promijeniti prijedlogom koncepta hrvatske stambene politike te potrebnih i provedivih mjera.
Postojeću instituciju APN treba transformirati u hrvatski stambeni fond koji će biti stožerna instanca za provedbu strategije stanovanja. Uz navedeno predlažemo i brojne druge, vrlo konkretne mjere poput neplaćanja poreza na prvu nekretninu, kao ni na kupnju većih stanova, a pri gradnji socijalnih i javno-najamnih stanova smanjit ćemo PDV na 5%.
Treba povećati najamnine u socijalnim stanovima barem na visinu pričuve koju plaća vlasnik. Dok najamninu javno-najamnih stanova namijenjenih mlađim obiteljima, a osobito obiteljima s djecom, koji su podstanari ili žive kod roditelja, treba odrediti orijentacijski kao visinu mjesečne rate kredita, umanjenu za 25%, za dani stan koji se otplaćuje na rok od 30 godina.
Javno-najamni stanovi trebaju biti odskočna daska u stambenim karijerama ovih obitelji koje će si, nakon izvjesnog vremena, uz veće zarade moći priuštiti kupnju prvoga doma. Povećanje fonda ovih stanova bila bi višestruka socijalna investicija, a oni se ne bi prodavali najmoprimcima.
Za najam stanova smanjit ćemo porez, a na kratkoročni najam povećati. Otvorit ćemo javnu raspravu o porezu na nekretnine i unaprijediti program subvencije studentima. Potrebno je napraviti model subvencije najamnina, a visina bi ovisila o visini najamnine, broju članova kućanstva i primanjima.
Trećinu biračkog tijela čine umirovljenici, od kojih je svaki treći u riziku od siromaštva. Što izbornim programom nudite njima?
Kapaciteti gradskih domova za starije i nemoćne ne zadovoljavaju potrebe potencijalnih korisnika, a privatni su većini korisnika financijski nedostupni. Cilj Mostovih prijedloga razvijanja dodatnih načina skrbi za starije osobe jest zadržati korisnike što duže unutar vlastitog doma, uz pružanje odgovarajućih usluga. Tako bi se smanjile liste čekanja na smještaj u stambene jedinice i olakšala bi se briga za voljene osobe njihovim obiteljima.
Budućnost zbrinjavanja starije populacije u velikom dijelu za Most se odnosi i na nestambene centre za cjelodnevni i poludnevni boravak korisnika, stambene organizacije, djelatnost Pomoć u kući te na stambeni privatni prostor korisnika prilagođen njegovim potrebama.
Također, ukinuli bismo porez na mirovine koji se ne plaća u mnogim europskim zemljama, povećali bismo visinu osobnog odbitka jer treba biti usklađena s inflacijom te bismo uveli šest mjeseci staža po djetetu svim umirovljenicima, a ne samo onima koji su se umirovili nakon 2019. godine.