Foto: FAH
PET GODINA nakon što su izašli na ulice kako bi zahtijevali okončanje diktature Bašara al-Asada i njegove obitelji, odlučnost prosvjednika nije jenjala, ali uz žaljenje i razočaranje što je njihova revolucija pošla krivo.
Peta godišnjica početka sirijskog ustanka poklopila se s primirjem uspostavljenim posredovanjem SAD-a i Rusije. Prekid vatre nekako se održava pa su se prosvjednici vratili na ulice izvikujući slogane iz 2011.
"Mislim da ovo krkho primirje pomalo pomaže da se revolucija vrati korijenima. Možda je to prilika da se ponovo ukaže, kao Feniks ispod golemih naslaga pepela", kaže Amar Dželo, sirijski aktivist koji je pobjegao iz domovine i utočište našao u Turskoj.
Dželo se odbija vjerski ili etnički svrstati. Uporno govori da je "Sirijac", što koncizno oslikava njegove nade i želje u jedinstvenu i demokratsku Siriju.
Godine rata uzele su danak
On nije jedini koji osjeća ushit, vjerojatno preran i pretjeran, i prštanje novog zanosa u prosvjedovanju protiv Asada, diktatora koji se u vladanju oslanja na malu alavitsku grupaciju u većinski sunitskoj zemlji.
Sirijiska revolucija, naposlijetku, počela je kao niz prosvjeda za veća prava i slobode koje je režim brutalno skršio. Oružani sukob, koji je odnio više od 250 tisuća života i raselio 11 milijuna ljudi, izrodio se kasnije.
Godine rata uzele su svoj danak. Njihov gnjev prema Asadu, koji se drži na vlasti zahvaljujući opsadama gradova i ruskoj pomoći iz zraka, može se opipati.
"Naš je cilj maknuti Asada", rekao je Mahmud Šahabi, aktivist iz Alepa, grada koji će se opet naći pod opsadom obnove li se neprijateljstva.
"Još 2011. znali smo da će cijena biti vrlo visoka, a poslije pet godina još smo odlučniji nastaviti, bez obzira koliko nas to koštalo", dodao je.
Za druge, međutim, žrtava je bilo previše.
Omar al-Halabi, koji je sudjelovao u prvim prosvjedima u Homsu, priznaje da se stvari nisu razvijale kako je planirano.
"Moje srce plače svaki dan, posebno za voljene koje sam izgubio", kaže al-Halabi, ali tvrdi da se revolucija mora vratiti na pravi put i nastaviti.
"Nema nam natrag. Moramo svladati prepreke", naglašava al-Halabi iako je zabrinut da će mu ekstremisti "ukrasti san".
A problem nije samo razina razaranja, koja je cijele gradove pretvorila u ruševine, ili kaos koji je omogućio uspostavu tzv. kalifata Islamske države u nekoć umjerenoj zemlji. Revolucija je postala "muški posao".
Ragd sada živi u Bejrutu, ali se sjeća prvih demonstracija u Damasku kada su muškarci i žene zajedno koračali protiv Asada.
"Svi smo trpjeli tiranski režim. Iskusili jednako torturu. U prosvjedima su sudjelovali muškarci, žene, kršćani, muslimani, konzervativci i liberali", govori ona.
"Pet godina poslije tužna sam što je naša uloga marginalizirana", kaže Ragd, koja i dalje nosi veo. Tvrdi da demokratizacija nije samo promjena vlasti nego nešto što počinje u kući i zahtijeva promjene u društvu.
Mnogi još uvijek vjeruju u revoluciju
Maruan, jedan od kršćana koji je sudjelovalo u prvom valu prosvjeda, osjeća se izdanim. "Nadao sam se životu u slobodnoj Siriji, ali moji su snovi srušeni kad su stigli ekstremisti i nas kršćane počeli gledati kao nastrane".
On danas živi u Londonu. "Odlučio sam napustiti Siriju jer ova revolucija vodi tamo kamo ne pripadam. Revolucija koju smo počeli 2011. za mene je mrtva", rekao je Maruan.
Pokrajina Idlib na sjeverozapadu jedina je potpuno pod vlašću pobunjenika. Ali njome vladaju ekstremisti Ahrar al-Šama i al-Nusre.
Njima je demokracija isto što i kletva. Ti ljudi su najveći protivnici revolucije", rekao je Firas, stanovnik iz Idliba.
Rami al-Homsi je izbjeglica u Europi, poput desetaka tisuća svojih sunarodnjaka. Rat gleda iz daljine.
"Znam da su ljudi ljutiti što je revolucija izgubila svoj smisao. Ali još možemo uspjeti. Ako ne mi koji smo počeli, možda idući naraštaj. Nada me nije napustila", rekao je al-Homsi.
Počinju mirovni pregovori
Neizravni pregovori između predstavnika sirijskog režima i pobunjene oporbe počinju danas u Ženevi pod okriljem UN-a u pokušaju da se zaustavi strašan rat koji je ušao u šestu godinu, no jaz između pregovarača je golem unatoč prekidu vatre na snazi od 27. veljače.
Sjedinjene Države i Francuska pozvale su u nedjelju na "istinske" pregovore i optužile Damask da pokušava potkopati proces jer je dan ranije najavio da ne dolazi u obzir razgovor o sudbini sirijskog predsjednika Bašara al-Aasda čijim odlaskom s vlasti oporba uvjetuje sporazum o budućnosti zemlje.
U Ženevi je posebni izvjestitelj Ujedinjenih naroda za Siriju Staffan de Mistura održao "neformalne sastanke" s pojedinim stranama te u nedjelju navečer izjavio da još nema službenog dogovora o dnevnom redu.
Oporba je ustvrdila da nije u Ženevu doputovala s nakanom da se povuče s pregovora.
"Došli smo razgovarati o političkom rješenju kako bismo okončali patnje sirijskog naroda i nadamo se da će druga strana (režim iz Damaska) biti jednako ozbiljno kao i mi", rekao je novinarima Salem al-Meslet, glasnogovornik Visokog pregovaračkog odbora koji okuplja ključne oporbene skupine.
Rat u Siriji počeo je u ožujku 2011. nakon što je režim u krvi ugušio mirne prosvjede tražeći demokraciju i slobode i prerastao u složen sukob koji uključuje mnoštvo lokalnih i međunarodnih aktera. S jedne strane sunitske arapske države i zapadna koalicija podržavaju pobunjeničke skupine osim radikalnih islamističkih skupina kao što su takozvana Sirijska dražva i Al Nusra. S druge strane Rusija i šijitski Iran saveznici su predsjednika Asada.
Rusija i Turska posebno zaoštrile odnose
Rusija i Turska posebno su zaoštrile odnose kad je riječ o Siriji. Ruski šef diplomacije Sergej Lavrov u nedjelju je ustvrdio da posjeduje dokaze da su turske vojne snage u Siriji gdje provode puzajuću ekspanziju te će inzistirati na tome da i Kurdi sudjeluju u pregovorima. Turska, koja ratuje protiv Kurda i na svome tlu, tomu se snažno protivi.
Rat je odnio više od 270.000 života i nagnao milijune da napuste svoje domove te su preplavili susjedne zemlje i izazvali veliku migrantsku krizu u Europi.
Na pregovorima u Ženevi trebalo bi se prvi put na konkretan način raspravljati o budućnosti zemlje nakon prvog kruga u siječnju u Ženevi koji je propao budući da je sirijska oporba odlučila ne sudjelovati zbog pojačanih napada Asadove vojske potpomognute ruskim zračnim napadima.
Novi pregovori, čak iako će biti izrazito teški, počinju u radikalno drukčijem ozračju. Dogovor o prekidu vatre između sirijskog režima i gotovo stotinjak pobunjeničkih skupina protiv Asada stupio je na snagu 27. veljače. Taj dogovor postignut na poticaj SAD-a i Rusije održava se unatoč kršenjima, ali je omogućio da agencije Ujedinjenih naroda i njihovi partneri dostave humanitarnu pomoć za gotovo 250.000 stanovnika u opkoljenim zonama.