NASA-in rover Perseverance jučer je uspješno sletio na površinu Marsa i time započeo svoju povijesnu misiju potrage za drevnim mikrobiološkim životom.
Rover težak 1025 kilograma napajat će se pomoću radioizotopnog termoelektričnog generatora koji sadrži blizu 5 kg plutonijevog dioksida kao izvora topline za proizvodnju električne energije.
Mada teži preko tone na Zemlji, na crvenom planetu će zbog slabije gravitacije biti mnogo lakši: težit će kao da ima 393 kilograma.
>> Sve što morate znati o današnjem povijesnom slijetanju na Mars
Njegova misija bi trebala trajati jednu marsovsku godinu, odnosno dvije zemaljske, i raspored mu je već unaprijed u potpunosti krcat. Mada se ciljevi tijekom misije mogu mijenjati i ovise o nalazima, terenu i drugim faktorima, znanstvenici su već okvirno odredili kako će izgledati njegovih prvih 100 dana na Marsu.
(Napomena: dan na Marsu je oko 40 minuta duži od dana na Zemlji)
DAN: 1 - 10
Perseverance je nakon uspješnog slijetanja prvo oslobodio poklopce na kamerama i uhvatio nekoliko prvih fotografija površine crvenog planeta te ih poslao na Zemlju.
Zatim se malo primirio kako bi "napunio baterije do sljedećeg dana na Marsu", rekla je Jennifer Trosper, zamjenica voditelja projekta NASA-ine misije Mars 2020.
"Tijekom sljedećih nekoliko dana rover će provesti niz važnih zadataka kako bi potvrdio da su svi njegovi sustavi u funkciji. Odredit će svoju točnu poziciju na Marsu, a tim na Zemlji će pokušati pokrenuti njegove osnovne funkcije - napajanje, grijanje i komunikaciju. To je važna provjera jer ako bilo koja od tih funkcija ne radi, vrlo brzo mogu nastati problemi", navela je Trosper.
"Perseverance će pomoću položaja Sunca na nebu pokušati locirati Zemlju kako bi uspostavio izravnu komunikaciju i provjerio sve instrumente i sustave. Tijekom tih provjera će nastaviti sa snimanjem okoline i slanjem fotografija na Zemlju. Trebat će nam otprilike četiri ili pet dana da sve to obavimo. Zatim će sljedećih pet dana rover slijediti postupak prelaska sa softvera kojim se koristio prilikom slijetanja na onaj koji je potreban za istraživanje planeta. Tada će testirati i svoju robotsku ruku te napraviti prve 'korake', odnosno prvu kratku vožnju", dodala je.
DAN: 11 - 60
U roveru se nalazi mali dodatak – dron Ingenuity. Ovaj helikopter s četiri propelera će pokušati ostvariti prvi let u povijesti nad površinom nekog drugog planeta. Radi se zapravo o tehnološkoj demonstraciji koja će biti uvod u buduće misije s dronovima.
Ako pokusi budu uspješni, u budućim misijama helikopteri bi se mogli koristiti za izviđanje i istraživanje terena, piše Scientific American.
Rover će prvo pronaći odgovarajući, ravan teren, a zatim polako izvući dron iz svoje utrobe. Ingenuity će otvoriti svoje noge uz pomoć opruga i još jednom se napuniti iz rovera prije nego što se odvoji i prebaci na vlastitu bateriju na solarni pogon.
Zatim će rover, nakon što završi sve provjere, polako spustiti dron na površinu.
"Ovaj cijeli postupak bi u teoriji, osim punjenja baterije, mogao trajati samo nekoliko minuta. No, stručnjaci će provoditi ovaj proces vrlo pažljivo i usput ga snimati kamerama, što znači da bi ova procedura mogla potrajati i tjedan dana", objasnio je inženjer Joshua Ravich, voditelj tima koji stoji iza malog helikoptera.
Nakon toga slijedi misija samog drona. Ingenuity će u periodu od 30 dana pokušati izvesti do pet autonomnih letova na Marsu, svaki u trajanju do 90 sekundi. Prvi letovi će biti niski i trajat će kraće, da bi zatim trajali dulje na višim visinama. Znanstvenici smatraju da bi dron na kraju mogao prijeći i nekoliko stotina metara.
Dnevno će smjeti pokušati izvesti samo jedan let, da bi se ostalo vrijeme punio.
DAN: 60 - 100
Kada završe testni letovi drona, bilo da je ostvareno pet letova ili je završio 30-dnevni period, kreće druga faza misije, koja je zapravo primarna – znanstveno istraživanje.
"Kada završi misija Ingenuityja, kreću u rad naši znanstveni instrumenti. Inženjeri će tada predati ključeve rovera znanstvenom timu", rekla je planetarna znanstvenica Katie Stack Morgan, zamjenica glavnog voditelja znanstvenog tima misije Mars 2020.
Stručnjaci su već dobili ideju kamo će prvo poslati rover.
"Izbor lokacija je ovisio o mjestu slijetanja. Pretpostavljam da ćemo prvo istraživati tlo kratera, a zatim proučavati deltu drevne rijeke. Tlo kratera bi se moglo sastojati od vulkanske stijene, a one su pogodne za određivanje starosti i mogle bi nam dati vremenski okvir za uzorke koje će kasnije skupiti rover", kazala je Morgan.
Perseverance će tada uzeti svoje prve uzorke s Marsa i spremiti ih u cijev veličine cigare. Spremnik će nakon toga ostaviti na površini kako bi ga buduće misije mogle pokupiti i vratiti na Zemlju.
U tom periodu bi trebao početi s radom i roverov instrument MOXIE, koji bi trebao proizvoditi kisik.
"Novi rover ima uređaj za proizvodnju kisika iz ugljikovog dioksida koji čini oko 95 posto atmosfere Marsa. Moći će proizvoditi oko 10 grama kisika na sat. To bi bilo dovoljno za disanje jednog psa. U budućnosti će takvi uređaji biti puno moćniji kako bi omogućili astronautima da ih koriste za disanje. Takav kisik mogao bi se koristiti i kao oksidator za svemirske letjelice koje se vraćaju na Zemlju", kazao je za Index stručnjak za svemirske letove Ante Radonić.
Uz MOXIE, s radom bi trebao krenuti i RIMFAX, uređaj koji će pomoću radara ispod površine crvenog planeta tražiti zaleđenu vodu.
Nakon svojih prvih 100 dana na Marsu (možda kraće ili dulje, ovisi o brzini ostvarenja raznih podzadataka), rover bi negdje u lipnju ove godine trebao započeti s najuzbudljivijim dijelom ove misije – potragom za dokazima ili ostacima drevnog života na Marsu.