Sadržaj nastao u suradnji s: L'Oréal
Jeste li se ikada zapitali koliki je svijet parfema? Riječ je o industriji vrijednoj preko 50 milijardi američkih dolara godišnje, koja na tržište plasira nevjerojatnih 9 milijardi bočica parfema svake godine. Svaka od tih bočica krije priču, ali i nevidljivi otisak.
No mirisi, pa i oni parfemski nas znaju vratiti u djetinjstvo, na neko posebno mjesto ili probuditi davno zaboravljenu uspomenu. Zbog toga su više od puke kombinacije molekula; inspiriraju i umjetnička djela poput kultnog romana i filma "Parfem".
U drevnoj Mezopotamiji i Egiptu mirisna su se ulja i smole koristila u vjerskim obredima, kao most između ljudi i bogova. Prva zabilježena parfumerka, Tapputi, živjela je oko 1200. godine pr. Kr. i bila pionirka u korištenju otapala za ekstrakciju mirisa, tehnike koje su u osnovi i danas prisutne.
U starom Egiptu parfemi su postali dio svakodnevnog života i duhovne prakse. Svećenici su koristili tamjan i smolu mirte u hramovnim ritualima, a faraoni su u grobnicama bili pokapani s raskošnim mirisnim uljima. Kleopatra je parfeme pretvorila u oružje moći i zavodljivosti, legenda kaže da je njezin brod mirisao prije nego što bi pristao u luku.
S vremenom su Grci i Rimljani usavršili vještinu parfimerije, a islamsko zlatno doba donijelo je znanstveni zaokret: destilacija i alkohol kao baza parfema. Odatle se znanje proširilo Europom, a parfemi su postali neizostavni dio dvorskog života renesansne i barokne Europe.
Ali iako je prošlo tisuće godina, princip je više-manje ostao isti: iz biljke treba izvući njezin miris, često po cijenu biljke i uz ogromnu potrošnju resursa. Da bi se to postiglo, cvjetovi se beru u velikim količinama, zatim destiliraju ili potapaju u otapala. Proces zahtijeva mnogo energije i vode. U mnogim slučajevima biljka nakon ekstrakcije jednostavno ne preživi.
Iza svake male bočice krije se veliki trošak, bilo da je riječ o vodi ili potrošenoj energiji. To znači da parfem koji stavljamo na kožu ima mnogo veći trag u prirodi nego što bismo pomislili.
I upravo se takva promjena polako događa u parfemskoj industriji. Umjesto da se biljke beru i uništavaju kako bi se došlo do njihove esencije, danas je moguće uhvatiti miris iz zraka - bez ijedne kapi vode. Zelene znanosti, kao izvanredno polje inovacija, otvaraju nove horizonte za parfemere. One omogućuju proširenje palete novim sastojcima koji donose svježinu i autentičnost, istovremeno minimalizirajući utjecaj na okoliš.
Ključan korak naprijed u tom pravcu predstavlja Osmobloom™, revolucionarna tehnologija "Air-Capture" ekstrakcije. Ona je plod ekskluzivnog devetogodišnjeg partnerstva između L'Oréal Groupe i tvrtke Cosmo International Fragrances, vodećeg laboratorija za mirisne sastojke. Ovo partnerstvo L'Oréalu osigurava jedinstven pristup ovom inovativnom procesu, čime se otvaraju posve nove mogućnosti u svijetu parfumerije.
Osim što štedi energiju i vodu, ima još jednu ekološku pogodnost. Cvijet, naime, ostaje netaknut, a miris se bilježi s iznimnom preciznošću i čistoćom. Osim što eliminira potrebu za vodom, ova metoda otvara vrata i „nijemim cvjetovima" poput đurđice i zumbula - biljkama koje do sada nisu mogle postati prirodni parfemski sastojci.
Ali kako se "uhvati" miris ako cvijet ostaje netaknut? Molekule mirisa prikupljaju se jednostavnom cirkulacijom zraka. Jednostavnije objašnjenjo, prikupljaju se upravo one molekule koje osjećate kada pomirišete cvijet nosom. Molekule se hvataju i zatvraju u tekućinu biološkog podrijetla.
Tako se dobiva potpuno prirodan miris bez da se utroši puno energije, potrošnje vode gotovo i nema, a cvijet je ostao netaknut. No, priča o održivosti tu ne završava. Ova inovacija je dio mnogo šire vizije.
Industrija parfema je stoljećima simbolizirala luksuz, a slično je i danas. Međutim, kroz zelene znanosti i inovacije poput Osmobloom™, ova industrija ima priliku postati i simbol održivosti.
Sponzorirani sadržaj donose Index i L'Oréal u skladu s najvišim profesionalnim standardima.