POVJERENJE Ukrajinaca u predsjednika Volodimira Zelenskog palo je s 65% u lipnju na 58% početkom kolovoza, pokazuje novo istraživanje Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju (KIIS) koje je objavljeno danas, piše The Kyiv Independent.
Istraživanje je započelo 23. srpnja, dan nakon što je Zelenski potpisao kontroverzni zakon kojim su ukrajinske antikorupcijske agencije stavljene pod nadležnost glavnog tužitelja, koji je pak pod kontrolom Zelenskog Taj potez izazvao je masovne prosvjede, oštre kritike iz inozemstva i optužbe da predsjednikova administracija ugrožava reforme.
Pod pritiskom javnosti i upozorenja iz Bruxellesa, Zelenski je 31. srpnja potpisao novi zakon kojim je vraćena neovisnost Nacionalnog antikorupcijskog biroa (NABU) i Specijaliziranog antikorupcijskog tužiteljstva (SAPO).
Unatoč povratku na staro, afera je očito naštetila rejtingu predsjednika. Udio građana koji ne vjeruju Zelenskom porastao je s 30% u lipnju na 35% u kolovozu, pa je ukupni saldo povjerenja pao s +35% na +23%, pokazuje KIIS-ovo istraživanje.
"Razlozi pada popularnosti Volodimira Zelenskog, nažalost, prilično su jasni: on i njegov tim ne shvaćaju izravnu vezu između širenja ovlasti i povećanja odgovornosti", rekao je ukrajinski politički analitičar Jevgen Mahda za Kyiv Independent.
Mahda je dodao da su prosvjedi u srpnju bili “prvi javni prosvjedi od početka ruske invazije” te da su “srušili tabu o takvim akcijama u budućnosti”.
Prema njegovim riječima, Zelenski ne bi trebao računati na laku pobjedu na sljedećim predsjedničkim izborima koji se po zakonu mogu održati tek nakon ukidanja ratnog stanja dok bi njegova stranka Sluga naroda “mogla potpuno nestati na sljedećim parlamentarnim izborima”.
KIIS ističe da povjerenje u Zelenskog i dalje ostaje iznad najnižih razina tijekom rata, koje su zabilježene u prosincu 2024. Popularnost predsjednika nakratko je skočila na 74% u svibnju nakon potpisivanja sporazuma o mineralima s SAD-om, koji je smatran diplomatskom pobjedom, no taj učinak brzo je nestao.
Građane koji su izrazili nepovjerenje anketari su pitali za razloge, a najčešće spominjani problem bila je korupcija u zemlji, uglavnom sustavna, a ne osobno vezana uz Zelenskog. Oko 6% ispitanika izravno je navelo glasanje 22. srpnja kao razlog gubitka povjerenja.
Mahda smatra da je Zelenski najvjerojatnije povukao zakon ne zbog prosvjeda na ulicama, nego zbog realne prijetnje da bi Zapad mogao smanjiti podršku Ukrajini, što bi “u samo nekoliko mjeseci moglo izazvati ozbiljnu destabilizaciju gospodarstva i društva”.
Novi zakon, usvojen uz jednoglasnu podršku u rijetko održanoj javnoj sjednici parlamenta, stupio je na snagu 1. kolovoza. Time je poništena odredba potpisana samo devet dana ranije, koju su kritičari ocijenili pokušajem stavljanja NABU-a i SAPO-a pod političku kontrolu.
Obje institucije osnovane su u sklopu reformskog programa nakon velike narodne proeuropske revolucije 2014. godine i ključne su za nastavak potpore Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda. Istraživanje je provedeno od 23. srpnja do 4. kolovoza putem telefonskih intervjua s 1.022 punoljetna ispitanika na područjima pod kontrolom Ukrajine.