Europska industrijska proizvodnja pala je u svibnju, a u Hrvatskoj porasla je najsnažnije od prošle jeseni, označivši izlazak iz stagnacije, pokazali su danas podaci europskog statističkog ureda.
Pad u EU
Sezonski i kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u eurozoni smanjila se u svibnju za 0.6 posto u odnosu na travanj kada je, prema revidiranom podatku, bila stagnirala, utvrdio je Eurostat.
Pad je bilježio i EU, za 0.8 posto u odnosu na travanj kada su kompanije bile povećale proizvodnju za 0.5 posto.
Ponajviše se na oba područja smanjila proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 1.8 posto u eurozoni i za 2.1 posto u EU. Izrazitiji pad bilježio je i sektor kapitalnih dobara, za 1.2 Posto na oba područja.
Najviše je pak i u eurozoni i u EU porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 1.6 odnosno za 0.8 posto.
Hrvatska uz Belgiju
Najsnažnije je u svibnju na mjesečnoj razini potonula industrijska proizvodnja u Sloveniji, za 7.3 posto. Slijede Rumunjska i Danska gdje je smanjena za 6.2 odnosno za 4.9 posto.
U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u svibnju, prema sezonski i kalendarski prilagođenim podacima, porasla za 2.5 posto u odnosu na travanj, najsnažnije od rujna prošle godine. U travnju bila je stagnirala.
Isti postotni rast bilježila je u svibnju i Belgija. Najsnažnije je pak porasla proizvodnja u Irskoj, za 6.7 posto u odnosu na travanj. Slijede Luksemburg i Estonija s povećanjem proizvodnje za 3.9 odnosno za 3.8 posto.
Oslonac potrošačka dobra
U odnosu na prošlogodišnji svibanj industrijska proizvodnja u eurozoni smanjila se za 2.9 posto, tek nešto blaže nego u travnju, izračunao je Eurostat.
U EU smanjila se za 2.5 posto nakon što je u travnju bila pala za 2.2 posto, prema revidiranim podacima.
Najviše se smanjila proizvodnja kapitalnih dobara, za 6.5 posto u eurozoni te za 6.3 posto u EU. Slijedi sektor trajnih potrošačkih dobara s padom proizvodnje za nekih 4.1 posto na oba područja.
Najviše je pak porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 2.8 posto u eurozoni i za 3.3 posto u EU.
Oštar pad u Rumunjskoj
Najviše je u svibnju na godišnjoj razini pala industrijska proizvodnja u Rumunjskoj, za 6.9 posto. Blizu su i Njemačka i Bugarska s padom proizvodnje za 6.6 odnosno za 6.3 posto.
Hrvatska je u svibnju, uz Italiju, Francusku i Češku, bila 3.3-postotnim padom industrijske proizvodnje blizu europskog prosjeka. U travnju bila se smanjila za dva posto.
Najveći rast proizvodnje bilježila je pak Danska, za 9.6 posto. Slijede Irska i Grčka gdje je uvećana za 8.7 odnosno za 6.8 posto.