NEPRAVOMOĆNA presuda kojom je bivši premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader krajem godine na zagrebačkom Županijskom sudu zbog primanja mita osuđen na šest, a čelnik mađarskog MOL-a Zsolt Hernadi zbog davanja mita na dvije godine zatvora, obilježila je pravosudnu 2019.
Da će se hrvatski sudovi slučajevima bivšeg premijera baviti i iduće 2020. odmah nakon nepravomoćne presude u slučaju Ina-MOL naznačila je i njegova obrana, uvjerena da će presudu za primanje 10 milijuna eura mita, koju je prvi put srušio Ustavni sud, ovoga puta ukinuti Vrhovni sud u žalbenom postupku.
Sanader od travnja ponovno iza rešetaka
Odlukom tog suda Sanader se u travnju ponovno našao iza rešetaka i to nakon žalbi u slučaju Planinska u kojem mu je Vrhovni sud, kaznu od četiri i pol godine zatvora i povrat 15 milijuna kuna, povisio na šest godina.
Pored bivšeg premijera, u aferi Planinska potvrđene su osuđujuće presude i Mladenu Mlinareviću za kojeg je utvrđeno da je izradio uvećanu procjenu vrijednosti nekretnine i Stjepan Fiolić, bivši HDZ-ov saborski zastupnik i vlasnik mesne industrije čiju je zgradu u Planinskoj ulici kupilo Ministarstvo regionalnog razvoja, na čijem je čelu bio Petar Čobanković. On je i prije suđenja priznao nedjelo te je osuđen na društveno koristan rad koji je odradio guleći krumpire.
Uz ponovljeno suđenje za prepuštanje upravljačkih prava u Ini mađarskom MOL-u Sanaderu se 2019. ponovno sudilo i u slučaju Fimi media zbog izvlačenja 70-ak milijuna kuna iz državnih institucija i tvrtki.
Uz bivšeg premijera i u studenome preminule vlasnice Fimi medije Nevenke Jurak, na optuženičkoj klupi u ovom ponovljenom slučaju su i HDZ kao prva stranka optužena za korupciju, nekadašnji stranački rizničar Mladen Barišić, HDZ-ova blagajnica Branka Pavošević te bivši glasnogovornik Sanaderove vlade i HDZ-a Ratko Maček.
Kalmeta i Kirin nepravomoćno oslobođeni
Gotovo cijelu godinu taj je slučaj, u kojem Sanader unatoč ranijoj devetogodišnjoj presudi također tvrdi da je žrtva politički montiranog procesa, protekao u odgodama zbog bolesti Nevenke Jurak koja je ustrajala da želi prisustvovati Sanaderovu iznošenju obrane, do čega u konačnici nije došlo.
No, dvojica Sanaderovih suradnika kojima se zbog Fimi medije sudilo u odvojenim postupcima nepravomoćno su oslobođeni. Tako je krajem kolovoza oslobođen Sanaderov ministar unutarnjih poslova Ivica Kirin, a sredinom rujna ministar prometa i nekadašnji zadarski gradonačelnik Božidar Kalmeta.
Osim zbog suradnje s agencijom Fimi media Kalmeti se sudilo i zbog optužbi da je oštetio ministarstvo kojem je bio na čelu jer je sa suradnicima podijelio preko 15 milijuna kuna i 850.000 eura iz tvrtki za održavanje i izgradnju cesta.
No, krivim su proglašena trojica njegovih suoptuženika - državni tajnik Milivoj Mikulić, koji je također bio i u upravi Hrvatskih autocesta (HAC), na tri godine, bivši čelnik HAC-a i Hrvatskih cesta (HC) Stjepko Boban na dvije godine, a nekadašnji član uprave Viadukta Damir Kezele na tri i pol godine zatvora. Sva trojica će morati vratiti nezakonitu imovinsku korist.
Beskrajni procesi i SDP-ovim bivšim dužnosnicima
Sredinom rujna na zagrebačkom Županijskom sudu bivši predstojnik premijerova ureda Tomislav Saucha i njegova tajnica Sandra Zeljko izjasnili su se na početku suđenja u tzv. aferi dnevnice da nisu krivi za lažiranje putnih naloga, čime su, prema Uskokovoj optužbi, napravili štetu od oko milijun kuna.
Istraga je prvo pokrenuta samo protiv Sauche, tadašnjeg SDP-ova saborskog zastupnika, a naknadno je proširena i na Zeljko, koja je na početku opisivana kao krunska svjedokinja.
Na zagrebačkom Županijskom sudu sudi se i bivšoj SDP-ovoj sisačko-moslavačkoj županici Marini Lovrić Merzel na kojem je krajem rujna krunski svjedok Željko Žužić ponovio kako je političarki optuženoj za korupciju dao 100.000 eura mita. Žužić je svoje svjedočenje ponovio pred vijećem suca Vjerana Blažekovića koji je preuzeo postupak nakon što se iz njega povukao sudac Ivan Turudić jer je prethodno u više navrata odbijao prihvatiti nagodbu Uskoka s "pokajnikom" Žužićem koji je još 2016. priznao da je bivšoj županici dao mito.
Bandićeva pravosudna trakavica
Na istom sudu cijele se godine sudilo i zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću, iako je optužnicu protiv njega i njegovih suradnika te poslovnih partnera gradskih tvrtki u aferi Agram Uskok sudu predao još sredinom prosinca 2015.
Krajem ožujka optužno vijeće zagrebačkog Županijskog suda je obustavilo postupak protiv Bandića u dijelu optužnice koja ga je teretila za štetu državnom proračunu zbog neplaćanja poreza na donacije primljene nakon predsjedničkih izbora 2010.
Visoki upravni sud potvrdio je početkom rujna oslobađajuću presudu Bandiću u tužbi protiv Porezne uprave koja je ga je još 2016. godine istraživala zbog obračunavanja poreza na sredstva na njegovom računu nakon završetka predsjedničke kampanje prije deset godina. Nakon što je Upravni sud u veljači ove godine oslobodio zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića poreznog duga koji iznosi 18 milijuna kuna, Visoki upravni sud Republike Hrvatske odbacio je žalbu Ministarstva financija na prvostupanjsku presudu.
No, sreće na sudu nije imao nekadašnji šef zagrebačke javne rasvjete Mijo Marošević koji je sredinom listopada nepravomoćno osuđen na tri godine zatvora zbog primanja mita i korištenja položaja za pribavljanje imovinske koristi, dok je njegov pomagač Petko Gavrilović uvjetno osuđen na godinu dana, uz rok kušnje od tri godine. Pored zatvorske kazne Marošević će, postane li presuda pravomoćna, u državni proračun morati uplatiti i 5,86 milijuna kuna za koliko je financijskim vještačenjem utvrđen nesrazmjer u imovini i njegovim zakonitim primanjima.
Vještačenje Vidoševićeve imovine, presuda za Forex
Nesrazmjer u imovini i primanjima jedna je od bitnih obilježja suđenja bivšem Hrvatske gospodarske komore (HGK) Nadanu Vidoševiću koji je na optuženičkoj klupi zagrebačkog Županijskog suda od početka 2017.
No, novo vještačenje u prosincu pokazalo da je Vidošević 26 nekretnina i 444 umjetnine stekao legalnim putem. Sudskim vještačenjem je dokazano podrijetlo 22,4 milijuna kuna, dok je od ukupnog nesrazmjera u iznosu od 33,4 milijuna kuna sumnjivo još "samo" 9,2 milijuna kuna.
Inače, Vidoševiću se sudi za izvlačenje novca preko češke tvrtke Remorker čiji je vlasnik priznao da je izvlačio novac iz HGK, ali i iz Hrvatskih autocesta u slučaju u kojem je oslobođen Kalmeta.
Nakon više od pet godina suđenja sredinom ožujka u Zagrebu je objavljena i nepravomoćna presuda za osmero optuženika zbog prevara i pranja novca u slučaju Forex.
Vođa prevarantskog lanca Tomislav Prlić osuđen je na šest i pol godina zatvora, Tin Mudrovčić na šest godina, Dejan Perić na tri i pol, Ratko Sopić na tri, Sanjin Krpelnik na dvije i pol godine, Donat Lokas na tri i pol, a Rossita Barila na tri godine zatvora. Amra Sopić dobila je uvjetnu kaznu od godine i 11 mjeseci uz rok kušnje od četiri godine. Optužnica ih je teretila da su od 680 ulagača izvukli više od 130 milijuna kuna.
Glavaš ponovno na sudu zbog Garaže i Selotejpa
Na istom sudu u tijeku je nekoliko ponovljenih i suđenja u odsutnosti za ratne zločine nad Hrvatima, ali i ponovljeno suđenje Branimiru Glavašu i njegovim suoptuženicima u slučajevima Garaža i Selotejp. Nekadašnji župan Osječko-baranjske županije, osnivač HDZ-a te saborski zastupnik i njegovi suoptuženici od početka odbacuju optužbe za zlostavljanja, mučenja i ubojstva osječkim Srba.
Novo suđenje u slučajevima Garaža i Selotejp zakazano je nakon što je Vrhovni sud početkom siječnju ukinuo odluku izvanraspravnog vijeća zagrebačkoga Županijskog suda iz ožujka prošle godine prema kojoj se ponovljeno suđenje Glavašu trebalo odvojiti od postupka njegovim suoptuženicima. Na prvom suđenju Glavaš i ostali osuđeni su na višegodišnje za zatvorske kazne, ali je pravomoćnu presudu ukinuo Ustavni sud. Glavaš je do tada odradio i većinu osmogodišnje kazne u zatvorima u BiH gdje je otišao uoči izricanja prve presude.
Početkom svibnja na istom sudu je bivši obavještajni časnik Vojske Republike Srpske (VRS) Dane Lukajić proglašen krivim za mučenje zarobljenika u logoru Manjača te je nepravomoćno osuđen na šest godina zatvora.
Obiteljski nasilnici i silovatelji
Na varaždinskom Županijskom sudu traje suđenje Smiljani Srnec koja je optužena da je u ljeto 2000. ubila svoju sestru Jasminu Dominić i njeno tijelo sakrila u zamrzivač, gdje je i pronađeno u veljači ove godine.
Krajem godine doznalo se da bi suđenje požeškom županu i bivšem HDZ-ovcu Alojzu Tomaševiću, koji je u prosincu 2017. optužen za obiteljsko nasilje nad suprugom Marom Tomašević moglo biti vraćeno na početak. Optužnica je potvrđena u siječnju 2018., a suđenje je s Općinskog suda u Požegi premješteno na Općinski sud u Slavonskom Brodu kako bi se otklonile sumnje na županov utjecaj na požeški sud. Prvo ročište je održano u listopadu prošle godine, a iako su predmeti obiteljskog nasilja hitne naravi, nepravomoćna presuda još nije donesena.
Krajem listopada iz istražnog zatvora u Remetincu izašao je Damir Škaro, nekadašnji saborski zastupnik HDZ-a i bivši predsjednik Autokluba Siget. Škari je ukinut istražni zatvor koji mu je bio određen zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke, među kojima je bila i njegova tajnica u Autoklubu Siget koja ga je prijavila za silovanje i spolno zlostavljanje koje se dogodilo u prostorijama autokluba 10. kolovoza.
Hrvatsku javnost posebno je zgrozio slučaj 54-godišnjaka kojemu se na zadarskom sudu sudi jer je krajem veljače, dok su spavala, svoju djecu u dobi od tri, pet, sedam i osam godina iz spavaće sobe u naručje donio do terase te ih s visine od pet metara bacio na betonsku podlogu u dvorištu kuće. Dvije djevojčice i jedan dječak bili su teško ozlijeđeni, a jedna djevojčica lakše. Smrt djece izbjegnuta je isključivo hitnom medicinskom intervencijom, a suđenje se zbog zaštite obiteljskog života žrtava održava iza zatvorenih vrata.
Potvrđena treća optužnica Mamiću i prva Todoriću
Na osječkom Županijskom sudu je početkom listopada potvrđena i treća optužnica protiv Zdravka Mamića, kojom ga se tereti da je nezakonito s Dinamovog računa u austrijskom Klagenfurtu podigao ukupno 2,2 milijuna eura, koje je potom koristio u osobne svrhe. Osim toga, optužno vijeće prihvatilo je i prijedlog tužiteljstva da ovu optužnicu spoji s tzv. drugom optužnicom na istome sudu, prema kojoj bivšem čelniku Dinama i još šestorici okrivljenika treba početi suditi za dodatno izvlačenje novca iz Dinama.
Prema najavama odvjetnika, iduće veljače očekuje se početak suđenja bivšem vlasniku Agrokora Ivici Todoriću i nekadašnjim menadžerima te tvrtke Anti Huljevu i Piruški Canjugi te austrijskoj državljanki Nicole De Rossi, nakon što je sredinom prosinca potvrđena prva optužnica za malverzacije u Agrokoru.
Todorić, kao predsjednik Uprave Agrokora, i Huljev, kao izvršni direktor financija u koncernu su, prema sumnjama tužiteljstva, 2013. zlouporabili svoj položaj jer su na štetu koncerna omogućili plaćanje 1,25 milijuna eura u korist švicarskog trgovačkog društva za savjetodavne usluge, znajući da one nisu niti će biti obavljene u korist koncerna.